Unatoč najavama o povijesnom skupu koji je trebao biti odgovor na masovne studentske prosvjede, okupljanje pristalica Aleksandra Vučića u Beogradu doživjelo je slabiji odaziv od očekivanog. Prema procjenama, skup je okupio manje od 50 tisuća ljudi, iako je organizacija uključivala besplatan prijevoz, hranu i naknade od 20 do 70 eura.
Mnogi okupljeni napustili su prostor još prije nego što je predsjednik počeo govoriti, što je izazvalo komentare o neuspjelom pokušaju pokazivanja snage. Istovremeno, u Novom Pazaru su se okupile tisuće građana, predvođeni studentima, pružajući alternativni odgovor na situaciju u zemlji.
Vučić je ovim skupom, kako se navodi, pokušao replicirati studentske prosvjede koji su privukli gotovo pola milijuna građana, bez organiziranog prijevoza i prisile. No, dojam koji je ostao bio je daleko od onog što je vlast planirala.
Zabrinjavajući elementi okupljanja
Skup je uključivao i pojavljivanje Milorada Dodika, za kojim je izdana međunarodna tjeralica, a na pozornici je nastupao pjevač poznat po izvođenju pjesama iz 90-ih s nacionalističkim prizvukom. Cijeli događaj je, prema brojnim komentarima, podsjećao na retoriku i atmosferu iz razdoblja devedesetih godina.
Iako je predsjednik Vučić iznio pet političkih zahtjeva, među kojima su najave obračuna s medijima, interpretirani su kao najava pojačane represije i ograničavanja sloboda. Promatrači upozoravaju na moguće posljedice koje bi mogle dodatno polarizirati društvo i ugroziti politički dijalog u zemlji.
Odziv europskih dužnosnika i regionalni kontekst
U cijelom kontekstu, podrška europskih lidera Vučiću izaziva sve veću pozornost. Poruke podrške stigle su iz Mađarske (Viktor Orbán), Francuske (Emmanuel Macron), a i predstavnici Europske komisije, uključujući Martu Kos, i dalje Vučića tretiraju kao ključnog sugovornika u europskim integracijama.
Posebnu pozornost izazvao je slučaj hrvatske liječnice iz Beograda, koja je unatoč godinama života u Srbiji bila meta pritisaka zbog svojih stavova, što dodatno ilustrira stanje slobode izražavanja u zemlji.
Hrvatska javnost i regionalna pitanja
U hrvatskoj javnosti reakcije na zbivanja u Srbiji zasad su prilično mlake. Ipak, važna su pitanja odnosa Srbije prema susjedima, kao i uloga opozicije i studenata u oblikovanju buduće politike. Suočavanje s prošlošću, koje Srbija i dalje izbjegava, ostaje ključno za stabilnost regije.
Zaključno, iako je Vučić pokušao odgovoriti na sve glasniju pobunu građana, pogotovo mladih, rezultati ovog okupljanja pokazali su ograničeni doseg takvih političkih poruka. Promjene u Srbiji ne ovise samo o mitinzima, već o stvarnom dijalogu, slobodi medija i jačanju demokratskih institucija.
