Leukemija je zloćudna bolest krvotvornih organa koja može pogoditi ljude svih dobnih skupina. Unatoč čestoj percepciji da je riječ o bolesti djece, ona jednako pogađa i odrasle. Rano prepoznavanje simptoma ključno je za uspješno liječenje.
Što je leukemija i kako nastaje?
Leukemija je maligna bolest koštane srži i limfnog sustava, kod koje dolazi do nekontroliranog rasta nezrelih bijelih krvnih stanica. Te stanice gube sposobnost borbe protiv infekcija i istiskuju zdrave stanice iz koštane srži, što uzrokuje smanjenje broja normalnih bijelih i crvenih krvnih stanica te trombocita.
Glavni uzrok bolesti su genetske mutacije u DNK krvnih stanica. Iako su točni uzroci često nepoznati, na pojavu leukemije mogu utjecati:
- – prethodna terapija zračenjem ili kemoterapijom,
- – genetski poremećaji (npr. Downov sindrom),
- – izloženost kemikalijama poput benzena,
- – pušenje,
- – obiteljska povijest leukemije.
Važno je istaknuti da većina ljudi s navedenim rizičnim faktorima nikada ne razvije leukemiju, a mnogi oboljeli nemaju poznate rizike u anamnezi.
Vrste leukemije
Leukemije se dijele prema brzini razvoja bolesti i vrsti zahvaćenih stanica:
- – Akutna leukemija: bolest napreduje brzo, a stanice su nezrele. Zahtijeva hitno liječenje.
- – Kronična leukemija: sporije napreduje, simptomi se razvijaju postupno i često ostanu neprepoznati u početnim fazama.
Po tipu stanica razlikujemo:
- – Limfocitne leukemije – pogađaju limfocite, važne za imunološki sustav,
- – Mijeloične leukemije – utječu na stanice koje stvaraju krvne stanice i trombocite.
Glavne vrste leukemije su:
- – Akutna limfocitna leukemija (ALL) – najčešća kod djece, ali javlja se i kod odraslih.
- – Akutna mijeloična leukemija (AML) – čest oblik kod odraslih, brzi napredak bolesti.
- – Kronična limfocitna leukemija (CLL) – najčešća kronična leukemija kod odraslih.
- – Kronična mijeloična leukemija (CML) – uglavnom kod odraslih, može dugo biti bez simptoma.
Postoje i rjeđi oblici leukemije poput leukemije dlakavih stanica, mijelodisplastičnih sindroma i mijeloproliferativnih poremećaja.
Simptomi leukemije
Simptomi ovise o brzini razvoja bolesti i tipu leukemije. Kod kroničnih oblika, simptomi mogu dugo izostajati. Akutne leukemije, naprotiv, razvijaju se brzo i izazivaju niz tegoba:
- – povišena temperatura bez jasnog uzroka,
- – noćno znojenje,
- – gubitak tjelesne mase,
- – otečeni limfni čvorovi,
- – bol u kostima i zglobovima,
- – bljedilo, umor, vrtoglavica,
- – kratkoća daha, ubrzan ili nepravilan rad srca,
- – česti infekti,
- – krvarenje iz nosa, desni, pojačana menstrualna krvarenja,
- – modrice bez uzroka, sitna krvarenja po koži (petehije).
Kada se obratiti liječniku?
Simptomi leukemije često su nespecifični i mogu nalikovati gripi ili iscrpljenosti. Ako primijetite:
- – kombinaciju više navedenih simptoma,
- – trajanje tegoba dulje od tjedan dana,
- – pogoršanje općeg stanja bez jasnog razloga,
potražite savjet liječnika. Pravovremena dijagnoza može spašavati život.
Liječnik će obaviti pregled, zatražiti krvne pretrage, a u slučaju sumnje na leukemiju pacijenta upućuje hematologu. Daljnja dijagnostika uključuje biopsiju koštane srži.
Važnost ranog prepoznavanja
Prema studiji iz časopisa Leukemia Research, rano otkrivanje leukemije povećava stope preživljavanja. Kod akutnih oblika, vrijeme je presudan faktor.
Napredak u medicini donosi nove opcije liječenja poput ciljanih terapija i imunoterapije, što značajno poboljšava prognozu. Ishod ipak najviše ovisi o stadiju bolesti pri dijagnozi.
Prevencija i svijest
Leukemiju nije moguće potpuno spriječiti, ali će čestiji liječnički pregledi i poznavanje simptoma povećati šanse za rano otkrivanje. Osobe s obiteljskom poviješću bolesti trebaju biti posebno oprezne.
Educiranost i brza reakcija mogu spasiti život.
