U slučaju novog poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji, primjerice zbog lockdowna ili eskalacije trgovinskih sukoba, hrvatska opskrba hranom mogla bi se suočiti s ozbiljnim izazovima, upozorila je Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
U HUP-u ističu kako je domaća poljoprivreda danas nekonkurentna, visoko zadužena i niska po produktivnosti, što dodatno pogoršava situaciju. “Svi naglašavamo potrebu za povećanjem proizvodnje, no bez priznavanja postojećeg stanja i uzroka problema, Hrvatska će dugoročno ostati ovisna o uvozu hrane i sirovina za prehrambenu industriju”, navode iz HUP-a.
Loša bilanca i strateški promašaji Prema podacima HUP-a, Hrvatska je među najslabijim članicama Europske unije prema izvozu hrane po glavi stanovnika. Vanjskotrgovinski deficit u prehrambenom sektoru doseže čak dvije milijarde eura.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da Hrvatska subvencionira čak 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji, a unatoč golemim ulaganjima, domaće poljoprivredne površine nisu dovoljne za samodostatnost u proizvodnji mesa i mlijeka, niti za stvaranje viškova za izvoz.
“S trenutnim modelom ekstenzivnog stočarstva nije moguće obnoviti devastirani stočni fond, graditi nove farme ili razvijati sustave potpore poput centara za osjemenjivanje ili razvoj genetskog materijala”, upozoravaju iz HUP-a.
Problematičan zakon i bodovanje Udruga poslodavaca posebno kritizira postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu, za koji tvrde da sprječava privatne vlasnike da maksimalno iskoriste svoje zemljište za proizvodnju.
Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju, navodi kako je sustav bodovanja za dodjelu zemljišta “u potpunoj suprotnosti s ciljevima poljoprivredne proizvodnje”, prepun administrativnih kriterija koji zanemaruju stvarne proizvodne kapacitete.
“Državno zemljište mora biti u funkciji proizvodnje hrane”, naglasila je Blažić, upozorivši da su brojni proizvođači izgubili natječaje zbog formalnih propusta, unatoč kvalitetnoj proizvodnji.
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je izmjene Zakona u drugoj polovici godine kako bi se sustav bodovanja uskladio s realnim potrebama proizvodnje.
Ovisnost o uvozu i potencijalne prijetnje Više od 50 posto hrane Hrvatska danas uvozi, a taj trend je u porastu. Blažić napominje kako bi u slučaju trgovinskih sukoba Hrvatska mogla imati ozbiljne probleme s opskrbom, iako zasad funkcioniranje zajedničkog europskog tržišta osigurava stabilnost.
“Imamo zemlju, vodu i kvalitetne proizvođače, nema razloga da ne budemo samodostatni”, poručuje Blažić.
Ključ za samodostatnost Iz HUP-a ističu da je put prema samodostatnosti ulaganje u intenzivnu poljoprivredu, industrijsku proizvodnju hrane, modernizaciju kroz preciznu poljoprivredu, razvoj navodnjavanja, povećanje prinosa te udruživanje proizvođača. Borba protiv “crne poljoprivrede” također je ključna za uspjeh.
“Svi resursi — zemljišni, financijski i stručni — moraju biti usmjereni prema cilju proizvodnje dovoljne količine domaće hrane”, zaključuju iz HUP-a.
