U kontekstu sve ozbiljnijih napetosti između Indije i Pakistana, ponovno se aktualizirao znanstveni rad iz 2019. godine, objavljen pod izdavačstvom Routledge, koji je kroz detaljnu simulaciju predvidio mogući nuklearni sukob dviju nuklearnih sila. Studija, koja je sada ponovno u fokusu medijske pažnje, razrađuje scenarij vojne eskalacije koja bi mogla imati katastrofalne posljedice za cijeli svijet.
Prema najnovijim vijestima, tenzije između dviju zemalja dodatno su porasle nakon napada u Pahalgamu, na teritoriju indijskog Kašmira, gdje je poginulo 26 osoba. Incident je izazvao domino-efekt upozorenja, mobilizacije i otvorenih prijetnji uporabom nuklearnog oružja, što je izravno podsjetilo na scenarij iz znanstvene simulacije.
U toj analizi, pokretač rata bio je teroristički napad većih razmjera, zbog kojeg Indija mobilizira vojsku duž linije kontrole, a Pakistan odgovara istom mjerom. Brzo nastupa vojna eskalacija koja u tri dana prerasta u nuklearni rat.
Dan 1: Pakistan koristi 10 taktičkih nuklearnih bojevih glava (snage 5 kilotona) na vlastitom teritoriju, gađajući indijske tenkove.
Dan 2: Dolazi do dodatnih 15 pakistanskih udara, nakon čega Indija odgovara s 20 zračnih nuklearnih eksplozija iznad pakistanskih vojnih ciljeva i skladišta oružja. Posljedice su požari i oblaci dima usporedivi s onima iz Hirošime ili San Francisca 1906. godine.
Dan 3: Pakistan pokreće novu rundu napada s 30 zračnih eksplozija iznad indijskih vojnih objekata te dodatnih 15 taktičkih udara. Indija odgovara napadima na 10 vojnih ciljeva u gradovima. Sukob potom prerasta u potpuni nuklearni rat.
U sljedeća tri dana, Pakistan koristi svoj cijeli strateški nuklearni arsenal od 120 bojevih glava, ciljajući indijske gradove. Indija uzvraća s 70 nuklearnih zračnih udara, dok dodatnih 100 bojevih glava drži kao zalihu za potencijalnu prijetnju iz Kine.
Autori studije upozoravaju na moguće posljedice: između 50 i 125 milijuna mrtvih u prvom valu napada, uništeni gradovi, kolaps infrastrukture i potpuni raspad zdravstvenog, prometnog i financijskog sustava. Uz to, nastale klimatske promjene izazvane golemim požarima i dimom mogle bi uzrokovati globalnu glad i dodatno pogoršati stanje u ostatku svijeta.
“Posljedice ovakvog sukoba bile bi planetarnog razmjera, s dugotrajnim posljedicama po okoliš, ljudske živote i globalnu sigurnost”, navodi se u zaključku analize.
