Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj krađa iz trgovina u Hrvatskoj nastavlja rasti. Tijekom 2024. godine evidentirano je 2397 kaznenih djela krađe, što je značajan porast u odnosu na 1867 kaznenih djela u 11 mjeseci 2023. godine. U istom razdoblju 2022. godine zabilježeno je 1638 takvih slučajeva.
Porast broja krađa sve više zabrinjava javnost. Na društvenim mrežama, posebice Redditu, korisnici dijele osobna iskustva i upozoravaju na zabrinjavajući trend u šoping centrima. Jedan korisnik navodi da je više puta svjedočio krađama u kojima skupine ljudi bez straha ulaze u trgovine, uzimaju proizvode i jednostavno odlaze, a pritom prijete zaposlenicima koji ih pokušavaju zaustaviti.
“Nisu to izolirani incidenti, nego sustavno djelovanje. Vidim iste osobe kako to rade iz dana u dan. To jasno pokazuje da se radi o organiziranim skupinama, a ne o pojedinačnim kradljivcima”, opisuje jedan komentator.
Sigurnosni izazovi za osoblje trgovina
Zaposlenici trgovina, od kojih su mnogi studenti ili zaposlenici s minimalnim plaćama, suočeni su s ozbiljnim izazovima. Neki su verbalno napadnuti, dok drugi iz straha izbjegavaju konfrontacije. “Nitko za taj novac ne želi ulaziti u sukobe. Rješenje su profesionalni zaštitari, ali i oni su potplaćeni i preopterećeni”, navodi jedan korisnik.
Utjecaj društvenih mreža i strane prakse
Više komentatora upozorava da je ovaj trend preuzet iz inozemstva, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje su krađe u trgovinama postale gotovo svakodnevna pojava. “To je američki model ponašanja koji se viralno širi zahvaljujući platformama poput TikToka i Instagrama”, istaknuto je.
Jedan korisnik je podijelio svoje iskustvo iz Londona: “Ljudi ulaze u trgovine, pune ruke i izlaze. Zaposlenici ih samo zamole da ne kradu – i to je sve.”
Zakonodavni okvir i (ne)reagiranje
Kao jedan od problema istaknuti su i zakoni koji nisu u skladu s realnošću na terenu. “Zbog niskog iznosa ukradene robe policija često niti ne izlazi na teren. To je staro pravilo, nije ništa novo”, piše jedan komentator.
Drugi pak smatra da se često kradu predmeti male vrijednosti, koje ni na koji način ne predstavljaju osnovne životne potrebe: “To često nije krađa iz nužde, nego iz komocije ili navike.”
Inflacija, jaz u prihodima i manjak regulacije
Neki korisnici naglašavaju kako je ekonomski pritisak također jedan od faktora. “Trgovački lanci ostvaruju rekordne dobiti, dok su radnici podplaćeni, a zakonodavci spori u reakciji. To otvara prostor za zloupotrebe.”
Međutim, drugi uzvraćaju da materijalna oskudica nije glavni razlog, već da se radi o sve manjoj percepciji kazne i odgovornosti, što dodatno ohrabruje one koji misle da mogu proći nekažnjeno.
