Od 2025. godine žene koje odlaze u mirovinu mogu računati na veće iznose zahvaljujući proširenju tzv. majčinskog dodatka – s dosadašnjih šest na 12 mjeseci dodanog staža po djetetu. Ova promjena ima potencijal da umanjii rodne razlike u mirovinskim primanjima, ali i da izazove novu raspravu o jednakosti među umirovljenicama.
Prema izračunima, buduće umirovljenice koje su imale prosječnu plaću dobit će oko 17 eura veću mirovinu po djetetu, što je dvostruko više u odnosu na prijašnjih 8,5 eura. One s nižim primanjima mogu očekivati porast od 14 eura, dok žene s natprosječnim plaćama mogu ostvariti i do 35 eura više.
Majčinski dodatak uveden je 2019. godine, a koristi ga oko 97 tisuća građana – pretežno žena, ali i manji broj muškaraca te staratelja koji su koristili roditeljski dopust. Dodatak ne utječe na uvjete za odlazak u mirovinu, već se dodaje na već ostvareni staž nakon ispunjenja zakonskih kriterija.
Umirovljeničke udruge zalažu se za retroaktivnu primjenu dodatka na sve majke, uključujući one koje su otišle u mirovinu prije 2019. godine. Vlada zasad nije prihvatila takvu inicijativu, pozivajući se na pravne i financijske izazove, iako su troškovi za državu procijenjeni na oko 20 milijuna eura godišnje.
Ženska mirovina u Hrvatskoj u prosjeku je i dalje oko 100 eura niža od muške, zbog kombinacije kraćeg radnog vijeka i nižih plaća. Podaci za ožujak 2025. pokazuju da su prosječne plaće za žene porasle za 12,6%, a za muškarce 10,8%, no razlike u sektorima i dalje postoje. U zdravstvu je, primjerice, prosječna muška plaća i dalje gotovo 500 eura viša od ženske.
Za pet godina, uvjeti za odlazak u mirovinu bit će jednaki za žene i muškarce, no to neće automatski značiti i izjednačenje mirovina. Žene češće koriste bolovanja i rodiljne naknade, što smanjuje iznos doprinosa, a time i visinu mirovine.
Od uvođenja dodatka, preko 96.000 korisnika ostvarilo je pravo, uz prosječno povećanje mirovine za 1,6% po djetetu. Uz novu mjeru, povećanje bi iznosilo oko 3% po djetetu, što Vlada ističe kao korak prema smanjenju rodno uvjetovanih razlika.
No, situacija nije ujednačena. Žene koje su se umirovile prije 2019. godine dodatak mogu ostvariti samo ako se ponovno zaposle na godinu dana ili skupe potreban staž kroz honorarni rad. HZMO upozorava da za godinu dana staža treba zaraditi godišnji prosjek bruto plaće, što za većinu umirovljenika nije lako ostvarivo.
Ako se zakonska praksa ne ujednači, nastavit će postojati tri kategorije umirovljenica: one bez dodatka, one s pola godine i one s punih 12 mjeseci po djetetu. Stoga se čeka i odluka Ustavnog suda, koji bi trebao procijeniti ustavnost ovakvog rješenja.
Uz to, novi mirovinski zakon donosi i druge izmjene: povećanje invalidskih mirovina za 10%, rast najnižih mirovina za 3% te ukidanje penalizacije za umirovljenike koji su napunili 70 godina.
