Otkud toliko smrdljivih martina? “Nekad ih nismo ni primjećivali, a danas su glavni štetnici”

Klimatske promjene i ograničena upotreba pesticida otvaraju prostor za invaziju štetnih kukaca

U hrvatskoj poljoprivredi sve se više bilježi prisutnost štetnika koji su donedavno bili gotovo neprimjetni. Među njima se kao glavni problem na plodovitom povrću izdvajaju tzv. smrdljivi martini, odnosno stjenice, čiji se broj drastično povećava zbog klimatskih promjena i blažih zima.

Dok se u Njemačkoj poljoprivrednici bore s štetama koje uzrokuje bolest stolbur (fitoplazma koju prenose cvrčci i cikade), hrvatski proizvođači zasad nisu pogođeni tim scenarijem. Ipak, struka upozorava da bi s obzirom na ekstremnije vremenske prilike i sve manje dopuštenih pesticida, Hrvatska uskoro mogla slijediti isti trend.

“U nas su trenutno najizraženiji problemi s stjenicama, koje se sve više pojavljuju zbog promjena u temperaturi i globalne trgovine. To su štetnici koji šire bolesti sisanjem biljnih sokova, a do prije nekoliko godina bili su gotovo nezamjetni”, izjavio je Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

U Njemačkoj se štetni kukci, koji su krenuli iz regije Baden-Württemberg, već bilježe i u Bavarskoj, Hessenu i drugim pokrajinama, uništavaju usjeve krumpira, cikle, celera, luka, mrkve i kupusa, uz gubitke koji na nekim površinama prelaze i 70 posto.

Budanec naglašava da su kod nas zasad zabilježeni američki cvrčci, koji su uzrokovali žuticu vinove loze i doveli do vađenja tisuća trsova. “Njemački” cvrčak još nije potvrđen na domaćim poljima, no sve veći broj štetnika ozbiljno zabrinjava proizvođače.

Biljke su pod stresom zbog temperaturnih skokova, što ih čini još osjetljivijima na napade kukaca. Također, sve više štetnika napada i ukrasno bilje, što dodatno pogoršava stanje.

Iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju da se pojavnost i intenzitet bolesti koje prenose cvrčci, odnosno fitoplazmoze, u Europi znatno povećao posljednjih godina. Porast se veže uz veći broj kukaca prijenosnika, ali i ograničenja u korištenju insekticida, što dodatno otežava borbu protiv štetnika.

“Klimatske promjene se moraju sagledavati stručno i s oprezom, no jasno je da utječu na širenje određenih vrsta kukaca. Istodobno, u skladu s Europskim zelenim planom, sve više sredstava za zaštitu bilja povlači se s tržišta”, navodi se u odgovoru ministarstva.

Stručnjaci napominju kako je teško točno odrediti što najviše pridonosi širenju bolesti i štetnika: klima, nove uzgojne prakse ili smanjena upotreba pesticida. No svi se slažu da je rizik od širenja zaraza i gubitka uroda realan te da zahtijeva proaktivno djelovanje.