Prema najnovijem istraživanju tvrtke carVertical, postoji jasna povezanost između visine kazni za prekoračenje brzine i stope oštećenja vozila na tržištu rabljenih automobila. Hrvatska, sa relativno niskim kaznama, nalazi se među zemljama s najvišim udjelom oštećenih automobila.
Primjerice, prekoračenje brzine do 15 km/h u Hrvatskoj se novčano kažnjava sa 60 eura, što čini oko 4,3% prosječne mjesečne plaće, koja iznosi 1397 eura. U usporedbi s drugim europskim državama, Hrvatska se po udjelu prihoda koji odlazi na ovakve kazne nalazi na 12. mjestu.
No, istovremeno, Čak 55% rabljenih automobila u Hrvatskoj ima evidentirana oštećenja, što je iznad europskog prosjeka. Niža razina represije nad vozačima koji krše propise može biti jedan od razloga za ovakvu statistiku.
Kazne diljem Europe: Velike razlike
Prema carVerticalu, kazne u Europi za isti prekršaj – prekoračenje brzine do 15 km/h – variraju od 10 do preko 200 eura. Skandinavske zemlje, poput Danske, Švedske i Finske, izriču znatno veće kazne u odnosu na prihode građana.
U Danskoj, primjerice, kazna za isti prekršaj iznosi 402 eura, što je gotovo 10% prosječne plaće. Posljedica? Tek nešto više od 20% vozila ima povijest oštećenja.
Nasuprot tome, u mnogim državama Srednje i Istočne Europe, poput Poljske, Latvije i Slovačke, kazne su znatno niže – od 24 do 40 eura, što predstavlja tek 1,6 do 3,3% prosječne plaće. Posljedica: Čak i više od polovice vozila ima dokumentiranu štetu. Poljska prednjači s udjelom od 62,1% oštećenih vozila.
“Kazna ne djeluje ako svijest izostane”
Matas Buzelis, stručnjak za automobilsku industriju, upozorava da kazne same po sebi nisu jamstvo sigurne vožnje:
“Zemlje poput Njemačke, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva imaju umjerene kazne, ali i relativno nisku stopu oštećenja. To je rezultat javno razvijene svijesti o sigurnosti u prometu. Kada vozači razumiju posljedice brzine, ponašaju se odgovornije.”
Kazne prema prihodima: Model koji kažnjava pravednije?
Finska i Švicarska koriste sustav dnevnih kazni za teže prometne prekršaje. Visina kazne ovisi o visini prihoda počinitelja, pa bogatiji vozači mogu platiti i desetke tisuća eura za isti prekršaj. Poznat je slučaj iz Finske kada je milijunaš za prekoračenje brzine od 30 km/h dobio kaznu od 121.000 eura.
Zaključak: Hrvatska između dva svijeta
Hrvatska se nalazi između restriktivnijeg zapada i toleratnijeg istoka Europe. Iako su kazne umjerene, činjenica da više od polovice vozila ima oštećenja upućuje na potrebu za jačanjem prometne kulture i odgovornijim ponašanjem vozača.
