Prema najnovijem izvješću više od 60 vodećih svjetskih klimatologa, ako emisije ugljičnog dioksida ostanu na sadašnjim razinama, Zemlja bi već za tri godine mogla prijeći granicu globalnog zagrijavanja od 1,5 °C u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća.
„Stvari se kreću u pogrešnom smjeru. Zemlja se zagrijava, razina mora ubrzano raste, a svi ekstremni vremenski događaji koje bilježimo izravno su povezani s visokim emisijama stakleničkih plinova“, upozorio je glavni autor izvješća, profesor Pirs Foster s University of Leeds.
Koliko nam je ugljika preostalo?
U Parizu 2015. gotovo 200 zemalja obvezalo se ograničiti porast prosječne temperature ispod 1,5 °C kako bi se ublažili najteži učinci klimatskih promjena. Na početku 2020. znanstvenici su procijenili da čovječanstvo može ispuštati još 500 milijardi tona CO₂ uz 50% šanse za ispunjenje tog cilja.
Međutim, do početka 2025. taj je ugljeni proračun pao na samo 130 milijardi tona, što znači da bi pri dosadašnjem tempu istekao za otprilike tri godine.
Zašto je važno 1,5 °C?
Prelazak praga od 1,5 °C donio bi:
- – Ekstremne toplinske valove, kakvi su pogađali Europu 2003. i Sjevernu Ameriku 2021.
- – Intenzivnije suše i požare, poput onih u Australiji 2019.
- – Povećano otapanje ledenjaka i povećanje razine mora, ugrožavajući obalne gradove i otočne države.
Što je uzrok ubrzanju?
U brzinu zagrijavanja najviše se ubacuju fosilna goriva – nafta, ugljen i plin. Istovremeno se smanjuju površine šuma i močvara koje prirodno apsorbiraju CO₂.
Ima li nade?
Unatoč zastrašujućim brojkama, znanstvenici ističu da emisije usporavaju, potaknute širenjem obnovljivih izvora energije (solarne elektrane, vjetroelektrane) i razvojem tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika.
