Gotovo tri i pol godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj još uvijek izbjegava formalno objaviti rat. Iako se svakodnevno bilježe napadi raketama i dronovima, a broj žrtava premašuje milijun, Vladimir Putin i dalje koristi termin “specijalna vojna operacija”.
Politički strah od riječi koja sve mijenja
Kad je 24. veljače 2022. pokrenuo napad, Putin je računao na brz trijumf i zauzimanje Kijeva u svega nekoliko dana. Umjesto toga, Rusija se našla u iscrpljujućem sukobu koji je doveo do globalne izolacije i ogromnih gubitaka.
Razlog zbog kojeg Kremlj izbjegava službenu objavu rata, kako navodi Kyiv Independent, leži u strahu od opće mobilizacije. Naime, to bi značilo aktivaciju cijelog društva i gospodarstva, što bi moglo izazvati val nezadovoljstva i destabilizaciju režima.
Propaganda protiv realnosti
Karolina Hird, zamjenica voditeljice tima za Rusiju pri Institutu za proučavanje rata, tvrdi da je Putin svjesno distancirao posljedice rata od većine građana. Taj model omogućuje održavanje privida kontrole, dok se rat vodi punom snagom.
Ipak, neki političari u Rusiji, osobito oni iz tvrde linije, počinju vršiti pritisak na Putina. Nakon ukrajinske operacije “Spiderweb”, traže formalan ratni status, kako bi Rusija mogla angažirati sve resurse.
Industrija već u ratnom režimu
I bez formalne objave rata, ruska obrambena industrija već djeluje u izvanrednim uvjetima. Prema podacima HUR-a, proizvodnja balističkih raketa porasla je za 66 %, a tvornice rade u tri smjene.
– Ruski BDP za obranu u 2025. godini iznosi 6,5 %, što je samo službeni podatak. Stvarni troškovi su vjerojatno i veći – kaže Federico Borsari, obrambeni analitičar iz Centra za europsku politiku u Washingtonu.
Ljudstvo kao ključna točka prijeloma
Iako se oružjem ne štedi, problem ostaje – nedostatak ljudstva. Masovna mobilizacija iz 2022. izazvala je jedine veće prosvjede u zemlji. Od tada, ruske vlasti se oslanjaju na dobrovoljce i visoke financijske poticaje.
No, kako tvrde stručnjaci, trenutni tempo gubitaka – tisuće tjedno – dugoročno je neodrživ. Posebno nakon 2026., kad bi baza potencijalnih boraca mogla biti iscrpljena.
– Mobilizacija bi mogla izazvati teške posljedice za režim, gospodarstvo i narušeni konsenzus javnosti – upozorava Ryhor Nizhnikau iz Finskog instituta za međunarodne odnose.
Vanjskopolitičke implikacije
Službena objava rata imala bi i značajne geopolitičke posljedice. Putin više ne bi mogao umanjivati razmjere sukoba niti uvjeravati međunarodnu zajednicu da je riječ o “ograničenoj operaciji”.
– Objava rata bila bi suprotna poruci koju Kremlj pokušava poslati – kako domaćoj, tako i svjetskoj javnosti – rekao je Jamie Shea, analitičar za sigurnost.
