Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a iako izmjene donose nekoliko konkretnih pomaka za građane, oporba upozorava da je propuštena prilika za dublje reforme.
Jedna od ključnih novosti je značajno povećanje naknade plaće za roditelje koji su na bolovanju zbog njege bolesnog djeteta. Dosadašnji limit od 565 eura povećava se na 995 eura mjesečno, što mnogi pozdravljaju. Međutim, neki saborski zastupnici tvrde da to nije dovoljno.
Ograničenja koja još uvijek postoje
Prema novom zakonskom prijedlogu, roditelji mogu dobiti 100 posto svoje plaće za vrijeme njege djeteta, ali samo do djetetove sedme godine života. Oporbeni zastupnici pitaju zašto postoji ta granica.
“Zar devetogodišnje dijete ne treba njegu kao i sedmogodišnje?”, upitao je saborski zastupnik Ante Kujundžić (Most). S druge strane, državni tajnik Tomislav Dulibić poručio je kako su promjene “usklađene s fiskalnim mogućnostima”.
SDP traži više – i za roditelje, i za djecu
Tanja Sokolić (SDP) ističe kako bi se zakon trebao u potpunosti otvoriti prema roditeljima koji imaju više prihode. Prema njezinim riječima, naknada bi trebala biti u visini stvarne plaće, bez limita i bez vremenskog ograničenja.
“Ako se novac može pronaći za povećanje plaća dužnosnicima i za subvencioniranje gubitaka javnih poduzeća, onda ga mora biti i za roditelje koji brinu o bolesnoj djeci”, poručila je Sokolić.
Rast naknada nije dovoljan za život
Povećane su i druge naknade – primjerice, najniža naknada za privremenu radnu nesposobnost raste s 110 eura na 353 eura mjesečno, a najviša sa 565 na 995 eura. No, zastupnica Ivana Kekin (Možemo!) tvrdi kako se i s tim iznosima u Hrvatskoj “jedva preživljava”.
Predložila je vezivanje naknada uz prosječnu plaću, što bi omogućilo automatsku prilagodbu troškovima života. Dulibić priznaje da bi to značilo dodatni izdatak od preko 130 milijuna eura godišnje, no ne isključuje nove izmjene zakona u narednim godinama.
Gdje je novac, pitaju zastupnici
Ivana Marković (SDP) otvoreno je kritizirala Vladu zbog – kako tvrdi – selektivnog trošenja proračuna. “Ako BDP raste kako Vlada tvrdi, i ako se povećavaju izdvajanja za obranu, zašto nema sredstava za pomoć bolesnoj djeci i njihovim roditeljima?”
HSLS: Zakon donosi pomake, ali ne rješava suštinu
Darko Klasić (HSLS) pozdravio je povećanja, ali upozorava kako zdravstveni sustav i dalje isporučuje više nego što proračun može podnijeti. Ističe kako HZZO u 2025. godini predviđa prihod manji za 5,21 posto, što dodatno opterećuje sustav.
Zauzima se za uvođenje automatskog usklađivanja naknada s rastom plaća, te predlaže širenje prava na bolovanje i za skrb o starijim članovima obitelji.
Putne naknade i administrativna rasterećenja
Izmjene donose i novi način obračuna putnih troškova – više se ne temelje na javnom prijevozu, već na udaljenosti između adrese pacijenta i zdravstvene ustanove, po stopi od 0,025 posto proračunske osnovice po kilometru.
Ukida se i obveza nezaposlenih da se svakih 90 dana osobno javljaju HZZO-u, a iznimka se odnosi na osobe s invaliditetom trećeg i četvrtog stupnja funkcionalne nesposobnosti. Saborski zastupnici predlažu da se ta pogodnost proširi i na druge skupine – primjerice studente i obitelji s četvero i više djece.
Zdravstvo i dalje pod monopolom HZZO-a
Damir Biloglav (DOMiNO) naglašava kako bi pravi pomak bio uvođenje konkurencije u osnovno zdravstveno osiguranje, umjesto da HZZO ima monopol. Predlaže model u kojem bi građani mogli birati između javnog i privatnog osiguravatelja, bez dodatnih troškova.
Iako najnovije izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju donose određena poboljšanja, poput većih naknada i manjih administrativnih barijera, oporba i dio stručne javnosti slažu se da Hrvatska još uvijek čeka pravu, sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava. Dok vladajući tvrde da se sve provodi u okviru fiskalnih mogućnosti, rastuće potrebe građana i dalje ostaju izvan fokusa konkretnih mjera.
