Građani Hrvatske uskoro mogu očekivati značajnu promjenu u poslovanju s bankama. Saborskom odlukom izmijenjen je Zakon o usporedbi naknada, prijenosu računa i osnovnom računu, čime se uvodi paket besplatnih usluga koje kreditne institucije više neće moći naplaćivati.
Promjene se odnose na osnovne bankarske usluge koje su dosad često bile opterećene skrivenim troškovima i naknadama. Od sada su besplatni otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internet i mobilnog bankarstva, izdavanje i upotreba debitne kartice, kao i sve transakcije u trgovinama koje se izvršavaju kartičnim plaćanjem.
Također, nacionalne i prekogranične novčane uplate u eurima, kao i podizanje i uplata gotovine na šalterima i bankomatima – sve to postaje dostupno bez naknade. Poseban naglasak stavljen je na umirovljenike i ranjive društvene skupine, kojima je omogućeno da gotovinu podignu besplatno, neovisno o tome koriste li šalter ili bankomat banke koja vodi njihov račun.
Paralelno s ovom reformom, usvojene su i izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. One uključuju preporuke OECD-a i teže uvođenju integriranog sustava upravljanja rizicima, s ciljem povećanja učinkovitosti i prevencije korupcije, prijevara i podmićivanja.
Od sada su državne i lokalne institucije, kao i tvrtke u državnom vlasništvu koje spadaju među velike poduzetnike, obvezne razviti politike upravljanja rizicima i imenovati odgovornu osobu koja će nadgledati njihovu provedbu. Ministarstvo financija će redovito izdavati smjernice, dok će unutarnji revizori imati veću razinu neovisnosti u nadzornim i revizorskim odborima.
Dodatno, u zakon je unesena nova obveza – sve zaprimljene prijave nepravilnosti moraju biti prijavljene u roku od 15 dana nadležnom sektoru Ministarstva financija, čime se jača mehanizam odgovornosti.
Značajne promjene odnose se i na imenovanja u državnim i lokalnim poduzećima. Donesen je zakon koji uvodi javni natječaj kao obvezan način izbora članova nadzornih odbora i uprava. Vlada će upravljati tvrtkama od posebnog državnog interesa, dok će ostale biti pod nadzorom Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP).
Poseban naglasak stavljen je na raznolikost i stručnost članova – uz uvjet neovisnih članova, prednost će se dati kandidatima koji donose različitosti u pogledu spola, dobi, obrazovanja i iskustva. Ipak, prijedlog oporbe (SDP) o uvođenju rodnih kvota nije prošao, jer nije dobio podršku većine u Saboru.
U vlasništvu države i lokalne uprave nalazi se više od 900 poduzeća, od čega više od 800 pod ingerencijom gradova, općina i županija. CERP upravlja s 10 tvrtki, a 36 poduzeća ima status posebnog interesa. Iako brojčano nisu dominantni, upravo su ta poduzeća nositelji 84% ukupnih prihoda u sektoru – što potvrđuje njihov strateški značaj za državu.
Ove zakonske izmjene predstavljaju korak prema većoj transparentnosti, pravednijem sustavu i smanjenju financijskih opterećenja za građane. Ujedno se očekuje da će olakšati poslovanje i stvoriti povjerenje u institucije, što je u današnjim uvjetima – izazov koji ne trpi odgađanja.
