U emisiji “Novi dan” na N1 televiziji, kod Tihomira Ladišića, gostovali su Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika, i Milivoj Špika iz političke grupacije Blok umirovljenici zajedno. Tema razgovora bila je mirovinski sustav, te pokretanje ustavne ocjene zakona koji umirovljenicima koji žele raditi puno radno vrijeme, uskraćuje 50% mirovine.
Stranka umirovljenika uskoro podnosi službeni zahtjev Ustavnom sudu, a kako je objasnio Grujić, cilj je ispraviti ozbiljnu nepravdu prema umirovljenicima:
“Sabor je donio zakon koji nam dopušta raditi i nakon umirovljenja, ali nas istodobno kažnjava oduzimanjem polovice mirovine. To je nepravedno i asocijalno, suprotno svakom načelu poštovanja prema ljudima treće životne dobi.”
Umirovljenici se, umjesto zasluženog odmora, ponovno vraćaju na tržište rada, ali ne dobivaju punu novčanu naknadu za rad i mirovinu. Takva praksa, tvrdi Grujić, krši Ustav i dostojanstvo građana.
Špika, iako podržava pokretanje postupka, postavlja pitanje prioriteta:
“Dogodit će se otvaranje Pandorine kutije koja za većinu umirovljenika neće značiti ništa. Fokus se preusmjerava s 850.000 radničkih mirovina koje su svakog mjeseca zakinute za gotovo 150 eura.”
Prema njegovom mišljenju, cijela inicijativa pogađa relativno mali broj građana, dok je problem niskih mirovina daleko rašireniji i alarmantniji.
No Grujić odbacuje Špikine tvrdnje i kaže kako je riječ o legitimnom postupku koji ima stručnu podršku, među ostalima i ustavne pravnice Sanje Barić.
“To nije tužba već provjera ustavnosti, što je pravo svakog građanina. Ovo je institucionalna borba za dostojanstvo.”
Kritizira i sve dosadašnje vlade, optužujući ih za sustavno ograničavanje prava umirovljenika:
“Sve vlade su prakticirale ekonomski terorizam nad starijima jer nisu dopustile da ljudi dobiju ono što su zarađivali desetljećima.”
I dok se dio političara protivi toj inicijativi smatrajući je simboličkom i slabo učinkovitom, Grujić poručuje kako se ne odustaje:
“Mi ne moramo i nećemo razumjeti Vladu jer je izabrana da radi u interesu građana. Neka ministar Piletić provede jedan dan s umirovljenikom u Slavoniji ili Dalmaciji, pa će možda drugačije gledati na stvari.”
Umirovljenici danas mogu raditi puno radno vrijeme, ali će im za to država srezati pola zarađene mirovine, što mnogi smatraju apsurdnim i ponižavajućim. U vrijeme kada se prosječna mirovina sve teže nosi s inflacijom i životnim troškovima, ovakva ograničenja dodatno pogoršavaju svakodnevicu umirovljenika.
Zaključno, sukob mišljenja među političarima pokazuje duboku podjelu u pogledu prioriteta mirovinske politike. Dok jedni traže rješenja za one koji žele raditi, drugi pozivaju na fokusiranje na temeljne probleme – niske mirovine i neadekvatna usklađivanja. Kako će se ova pravna inicijativa završiti, ostaje vidjeti – no jedno je jasno: nezadovoljstvo među starijima raste, a njihovi zahtjevi konačno dobivaju sve veću medijsku i političku pažnju.
