Europska komisija otkrila je svoj prijedlog proračuna za razdoblje 2028. do 2034., a u njemu se nalazi iznos koji bi mogao donijeti snažan gospodarski zamah Hrvatskoj. Riječ je o čak 16,8 milijardi eura, što je najveći iznos koji je do sada predložen za našu zemlju u okviru sedmogodišnjeg europskog financijskog okvira.
Ova sredstva bit će raspoređena kroz nacionalne i regionalne planove, uključujući ključne sektore poput kohezije, poljoprivrede, klimatskih promjena, migracija i unutarnje sigurnosti.
Gdje ide novac: Sigurnost, klima i razvoj
Od predviđenih 16,8 milijardi eura:
- – 1,3 milijarde eura rezervirano je za migracije, sigurnost i unutarnje poslove,
- – dok će jedna milijarda eura biti usmjerena na klimatsku zaštitu i zelene politike.
Prema riječima Europske komisije, najviše sredstava – čak 865 milijardi eura iz ukupnog proračuna EU-a od 2 bilijuna – namijenjeno je nacionalnim i regionalnim partnerstvima. Kroz te omotnice države članice biraju projekte koji odgovaraju njihovim specifičnim potrebama, slično kao što je bio slučaj s fondovima za oporavak nakon pandemije.
Povećanje u odnosu na prošlost
Za usporedbu, u aktualnom Višegodišnjem financijskom okviru (2021.–2027.) Hrvatska je imala na raspolaganju manje od 15 milijardi eura, što znači da bi novi prijedlog donio više od 10% rasta dostupnih sredstava.
Uz standardne fondove, države članice – uključujući Hrvatsku – imat će pristup i specijaliziranim europskim fondovima.
Jedan od njih je Fond za konkurentnost, čiji je kapacitet 450 milijardi eura, a namijenjen je za:
- – tehnološke inovacije,
- – ulaganja u obrambenu industriju,
- – sigurnosna rješenja,
- – te projekte u svemirskoj tehnologiji.
Unutar tog fonda, 131 milijarda eura predviđena je isključivo za obrambene i svemirske projekte.
Što slijedi: Pregovori i političko usuglašavanje
Sada slijedi dugotrajan proces usuglašavanja. Prva rasprava o prijedlogu održava se upravo danas u Bruxellesu, gdje se sastaju ministri zaduženi za europske poslove.
Kako neslužbeno doznajemo, Danska, koja od srpnja preuzima rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU, namjerava do kraja godine predložiti prvi nacrt pregovaračkog okvira. O tome bi se raspravljalo na samitu čelnika EU država u prosincu 2025.
Mogu li se sredstva iskoristiti kako treba?
Ekonomisti i analitičari ističu važnost pravovremenog planiranja i strateškog pozicioniranja Hrvatske. Naime, iako će novac biti dostupan, njegova iskorištenost ovisi o spremnosti projekata, učinkovitosti administracije i kapacitetu za provedbu.
Sektor klime, sigurnosti i inovacija posebno se ističe kao prioritet. Ako Hrvatska želi zadržati korak s europskim ciljevima, morat će uložiti u modernizaciju upravnih tijela, digitalnu infrastrukturu te poboljšanje sustava upravljanja fondovima.
U konačnici, ovaj prijedlog predstavlja iznimnu priliku, ali i test za domaću politiku, lokalne zajednice i gospodarstvo. Da bi se puni potencijal iskoristio, bit će potrebna sinergija svih razina vlasti, privatnog sektora i civilnog društva.
