Kina je Europskoj uniji krajem travnja poslala jednu od najoštrijih trgovinskih poruka u posljednjih nekoliko desetljeća, jasno upozorivši Bruxelles da će odgovoriti protumjerama ako se nastavi usvajanje novog europskog industrijskog zakona koji smatra prijetnjom svojim interesima. U središtu napetosti je prijedlog Zakona o ubrzanju industrije, poznat i kao “Made in Europe”, kojim EU želi zaštititi vlastitu proizvodnju, smanjiti ovisnost o stranim silama i vratiti industrijsku snagu na europsko tlo.
Europa želi spasiti industriju, Kina vidi diskriminaciju
Europska komisija predstavila je 4. ožujka 2026. prijedlog uredbe IAA, usmjeren na tri ključna sektora: čiste tehnologije, automobilsku industriju te energetski intenzivne grane poput čelika, aluminija i cementa. Cilj je povećati udio industrijske proizvodnje u BDP-u EU-a s 14,3 posto iz 2024. na 20 posto do 2035.
Europski povjerenik Stéphane Séjourné poručio je da će zakon “stvarati radna mjesta usmjeravanjem novca poreznih obveznika prema europskoj proizvodnji, smanjenjem ovisnosti i jačanjem ekonomske sigurnosti i suverenosti”.
Prema prijedlogu, električni automobili koji dobivaju javnu potporu morali bi biti sastavljeni u EU-u, uz najmanje 70 posto komponenti proizvedenih unutar Unije, bez baterije. Strana ulaganja veća od 100 milijuna eura u strateškim sektorima dodatno bi se nadzirala ako dolaze iz država koje drže više od 40 posto svjetskih kapaciteta u tom području.
Iako Kina nije izravno navedena, pragovi su postavljeni tako da se upravo na nju najviše odnose.
Bruxelles reagira nakon vala otkaza i kineske dominacije
Europska zabrinutost nije slučajna. Tijekom 2024. i 2025. europski automobilski dobavljači najavili su više od 100.000 otpuštanja, dok velik dio sektora razmatra smanjenje proizvodnje unutar EU-a.
Prema OECD-u, kineske kompanije dobivaju četiri do osam puta više državne potpore u odnosu na konkurente iz drugih država. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje i da je proizvodnja baterijskih ćelija u Kini 20 do 35 posto jeftinija nego u Europi.
Nakon što su američke carine znatno ograničile kineski izvoz prema SAD-u, Europa je postala ključno tržište za kineske viškove.
Peking: “Institucionalna diskriminacija”
Kinesko ministarstvo trgovine otvoreno je napalo europski plan. Njihov glasnogovornik izjavio je da IAA “nameće brojne restriktivne zahtjeve na strana ulaganja i može narušiti načela Svjetske trgovinske organizacije”.
Peking smatra da preferiranje oznake europskog podrijetla predstavlja “institucionalnu diskriminaciju”, dok je kineska gospodarska komora pri EU upozorila da zakon označava opasan zaokret prema protekcionizmu.
Kina od Bruxellesa traži uklanjanje odredbi koje se odnose na strane investitore, prijenos tehnologije i ograničenja u javnoj nabavi.
Novi carinski udar na kineske platforme
Napetosti dodatno pojačava odluka Vijeća EU-a da od 1. srpnja 2026. uvede fiksnu carinsku pristojbu od 3 eura na male pošiljke vrijednosti ispod 150 eura.
Godine 2024. u EU je stiglo oko 4,6 milijardi takvih paketa, a više od 90 posto dolazilo je iz Kine. Platforme poput Sheina i Temua godinama su koristile taj model kako bi izbjegle veće troškove.
Valdis Dombrovskis poručio je da mjera “predstavlja važan korak prema osiguranju jednakih uvjeta za europske tvrtke”, dok je Maroš Šefčovič reformu opisao kao “najambicioznijom carinskom reformom od osnivanja carinske unije 1968.”
Tri scenarija: pregovori, trgovinski rat ili razvodnjavanje zakona
Stručnjaci upozoravaju na tri moguća smjera razvoja. Prvi uključuje pregovore i ublažavanje zakona. Drugi vodi prema europskom usvajanju zakona i kineskim protumjerama kroz regulatorne istrage i tržišna ograničenja. Treći scenarij predviđa snažan unutarnji pritisak pojedinih članica poput Njemačke i Mađarske, što bi moglo oslabiti cijeli projekt.
Analitičar Jacob Gunter upozorava da Kina ne mora izravno kažnjavati europske kompanije, već je dovoljno da stvori pritisak kako bi same počele lobirati protiv strožeg europskog pristupa.
Industrijska bitka stoljeća
Borba između Bruxellesa i Pekinga više nije samo pitanje carina ili pravila o podrijetlu proizvoda. Ulog je mnogo veći: kontrola nad budućnošću europske industrije.
Dok Europa pokušava sačuvati radna mjesta i industrijsku bazu, Kina traži nova tržišta za svoje goleme kapacitete. Upravo zato popuštanje više nije jednostavna opcija ni za jednu stranu.
