Hrvatski fakulteti suočavaju se s ozbiljnim izazovima – nedostatak studenata postaje sustavni problem. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, za jesenski rok ostalo je čak 15.259 slobodnih mjesta, a na 61 studiju nije se upisao nijedan student.
Zabrinjavajuće je da su visoka učilišta za te studije predvidjela čak 782 upisna mjesta, no mnogi programi ostali su potpuno prazni. Za neke je bilo interesa – maturanti su ih prijavili kao drugi ili treći izbor, no nakon što su upali na željene smjerove, ovi su studiji ostali bez ijednog studenta.
Primjerice, nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu imao je 28 prijavljenih, ali nitko se nije upisao, iako je kvota iznosila 22 mjesta. Među neupisanim su i dvopredmetni studiji judaistike, grčkog jezika, hungarologije i rumunjskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te jednopredmetni studij hrvatskog jezika i književnosti u Puli.
Slična je situacija i na Tehničkom fakultetu u Rijeci, gdje su bez studenata ostali izvanredni studiji mehatronike, robotike i strojarstva. Veleučilište Marka Marulića u Kninu već godinama vodi bitku s nedostatkom interesa, a ovog ljeta ni jedna osoba nije upisana na njihove studije trgovinskog poslovanja s poduzetništvom i prehrambene tehnologije.
Popis se širi i na Metalurški fakultet, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, ali i umjetničke akademije te neka privatna učilišta, gdje je broj upisanih ispod deset studenata, što stvara dodatni problem. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne pokriva troškove izvođenja nastave ako nema minimalno deset upisanih, osim u posebnim slučajevima uz suglasnost ministra.
S druge strane, očekivano su najtraženiji programi i ove godine bili oni poslovne ekonomije, računarstva, elektrotehnike, prava i sestrinstva – posebno na fakultetima u Zagrebu. Kvote na tim studijima gotovo su u potpunosti popunjene, a interes za glumu, logopediju, kriminalistiku i radiološku tehnologiju također je bio iznimno velik.
U ljetnom roku, za upis na 1.380 studijskih programa konkuriralo je 32.394 kandidata, a mjesta je bilo čak 40.443 – što znači da broj upisnih mjesta već godinama nadmašuje broj maturanata. Ovaj trend sve se više pogoršava zbog demografskog pada, a jaz između ponude i potražnje studija mogao bi u budućnosti dodatno ugroziti održivost pojedinih fakulteta i sveučilišta.
Brojni profesori i dekani upozoravaju da je potrebna ozbiljna reforma obrazovnog sustava. Neki studiji više ne odgovaraju interesima novih generacija, drugi ne nude tržišno održivu karijeru, dok treći ne uspijevaju privući pažnju ni osnovnim oblikom promocije.
Ako se obrazovni sustav hitno ne prilagodi potrebama tržišta i interesima učenika, Hrvatska bi uskoro mogla imati fakultete bez studenata, profesore bez nastave – i cijeli sustav koji ne ispunjava svoju svrhu.
