Nova studija austrijskog Zavoda za zapošljavanje (AMS) izazvala je burne reakcije u javnosti. Istraživanje provedeno među sirijskim izbjeglicama u Beču, Štajerskoj i Gornjoj Austriji pokazalo je da neki Sirijci namjerno padaju na tečajevima njemačkog jezika. Razlog? Prema navodima ispitanika, žele izbjeći da ih AMS pošalje na slabo plaćene poslove, poput čišćenja, jer bi im takva primanja bila nedovoljna čak i za pokrivanje osnovnih troškova života.
Austrijski mediji ističu kako je riječ o ozbiljnom problemu za tržište rada, ali i za same izbjeglice koje na taj način riskiraju svoju integraciju u društvo.
Zašto padaju na tečajevima jezika?
Prema Studiji, dio Sirijaca svjesno odgađa polaganje ispita iz njemačkog jezika. Neki su otvoreno priznali da su se namjerno “pravili” da ne razumiju jezik dovoljno dobro, jer im je socijalna pomoć i naknada za nezaposlene financijski povoljnija od posla s minimalnom plaćom.
Takva praksa izaziva zabrinutost jer su tečajevi financirani novcem poreznih obveznika, a država time troši milijune eura na programe koji ne daju očekivane rezultate.
Problem nepriznatih diploma
Još jedan veliki izazov za izbjeglice jest nostrifikacija diploma, odnosno službeno priznavanje obrazovanja iz Sirije.
U nekim sektorima, poput medicine, to je teško, ali ipak moguće uz dodatne provjere i dokumentaciju. No, kod učitelja i nastavnika, priznanje diploma gotovo je nemoguće, što visokoobrazovane Sirijce gura u nisko kvalificirane poslove.
Austrijski list Österreich prenosi primjer sirijske pedijatrice, koja je u domovini i Turskoj radila u struci, no u Austriji joj je AMS ponudio posao čistačice.
“To preuranjeno raspoređivanje sirijskih žena na poslove poput čišćenja, bez uzimanja u obzir njihove profesionalne pozadine, nije u redu”, izjavila je ona.
Frustracije i posljedice
U studiji se navodi i da austrijski Zavod za zapošljavanje često zanemaruje stvarne kvalifikacije izbjeglica, što kod njih stvara dodatne frustracije. U više slučajeva medicinski stručnjaci ili inženjeri poslani su na poslove poput blagajnika u supermarketu.
Takva praksa, upozoravaju analitičari, ne samo da otežava integraciju, nego i stvara nepovjerenje prema institucijama među izbjeglicama.
Austrija u začaranom krugu
Izbjeglice tvrde da im je “lakše” nastaviti pohađati jezične tečajeve nego prihvatiti posao s minimalnom plaćom, dok istovremeno država ulaže goleme resurse u programe bez efekta.
Austrijski mediji naglašavaju kako takav otpor nije dobar ni za koga – ni za tržište rada, ni za same izbjeglice koje zbog toga ostaju na margini društva.
Na temelju ove Studije postaje jasno da Austrija stoji pred ozbiljnim izazovom – kako balansirati između potrebe za radnom snagom i pravednog tretmana izbjeglica. Sustav koji ih šalje na poslove daleko ispod njihovih kvalifikacija očito ne daje rezultate, dok njihova taktika izbjegavanja posla dodatno usporava integraciju.
Austrijska vlada i AMS sada se suočavaju s pitanjem: hoće li prilagoditi sustav i pronaći rješenje ili će ovakvi problemi nastaviti kočiti integraciju i opterećivati porezne obveznike?
