Policija ponovno upozorava građane da budu posebno oprezni kada je riječ o dijeljenju osobnih podataka. Najnoviji slučaj dolazi iz Požeško-slavonske županije, gdje su dvojica 23-godišnjaka s područja Zagreba osumnjičena za prijevaru kojom su došli do podataka žrtve i iskoristili ih za podizanje zajmova.
Prema izvještaju Policijske uprave požeško-slavonske, kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su osumnjičenici u lipnju 2025. prevarili 25-godišnjaka iz Velike.
Kako su prevarili žrtvu?
Prema navodima policije, osumnjičeni su žrtvu doveli u zabludu tako što su zatražili presliku njegove osobne iskaznice i kartice tekućeg računa, uvjeravajući ga da će mu time poboljšati kreditni rejting.
- “Tijekom lipnja 2025. osumnjičeni su doveli u zabludu 25-godišnjaka s područja Velike te pribavili presliku njegove osobne iskaznice i kartice tekućeg računa, pod izgovorom da će mu povećati kreditni rejting,” stoji u policijskom izvješću.
No, umjesto pomoći, mladići su podatke iskoristili kako bi u njegovo ime ishodili zajmove kod financijskih institucija. Novac je bio uplaćen na račun oštećenog, no oni su ga uvjerili da je riječ o “njihovim sredstvima” za podizanje njegova rejtinga.
Dug bez pristanka
Oštećeni 25-godišnjak tek je naknadno saznao da se vodi kao zadužen za iznos zajma, iako za njega nikada nije dao pristanak. Time je postao žrtva prijevare i nezakonite uporabe osobnih podataka.
Policija navodi da će protiv osumnjičenih biti podneseno posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
Upozorenje građanima
Kako bi spriječili slične prijevare, iz policije još jednom naglašavaju: građani ne smiju ustupati preslike svojih osobnih iskaznica, bankovnih kartica, PIN brojeva, podataka za internetsko bankarstvo ili drugih povjerljivih informacija.
Takvi podaci u rukama prevaranata otvaraju mogućnost ne samo za lažne zajmove nego i za brojne druge oblike financijskih zlouporaba.
Slučaj iz Velike još je jedan primjer koliko opasno može biti povjerenje u nepoznate osobe koje nude “brza rješenja”. Policija podsjeća da poboljšanje kreditnog rejtinga nikada ne traži preslike osobnih dokumenata i poziva građane na dodatni oprez.
