Europska povjerenica Marta Kos poručila je da građani imaju pravo na prosvjede, da nasilje i vandalizam moraju prestati te da policija mora postupati u skladu s temeljnim pravima i demokratskim standardima. Poruku je uputila nakon zaoštravanja retorike u Beogradu i Novom Sadu te niza incidenata na prosvjedima. Kos je zadužena za proširenje EU, što njezine poruke Srbiji čini politički i procesno relevantnima za daljnje odnose s Unijom.
U Beču je Kos, poslije sastanka s austrijskom ministricom vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, dodatno pojasnila stav Bruxellesa. „Imamo problem u Beogradu“, naglasila je, povezujući aktualne napetosti s načinom na koji vlasti komuniciraju s europskim institucijama i tretiraju javne prosvjede.
Kos je podsjetila Beograd na obveze preuzete pred predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i pred njom osobno: neovisno pravosuđe koje učinkovito vodi borbu protiv korupcije, slobodni i neovisni mediji te izmjene izbornog zakonodavstva kako bi volja birača bila jedini temelj parlamentarne većine. Naglasila je i da se svako postupanje policije mora mjeriti europskim pravnim standardima i ljudskim pravima.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić vrijeđao zastupnike Europskog parlamenta koji su prošlog petka bili na prosvjedu u Novom Sadu. Podsjetimo, Vučić je europarlamentarce nazvao „najgorim ološem koji se tamo okupio“, optuživši ih za miješanje u unutarnje prilike i poručivši da će „biti procesuirani u skladu sa zakonima Republike Srbije“. Izjave su naširoko prenijeli regionalni i međunarodni mediji.
Pozadina krize su deseci tisuća prosvjednika koji mjesecima izlaze na ulice nakon što je 1. studenoga prošle godine u Novom Sadu došlo do rušenja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru, pri čemu je poginulo 16 osoba. Od tada traju studentske blokade i prosvjedi protiv policijskog postupanja, dok su posljednjih dana zabilježene i upotrebe suzavca i šok-bombâ tijekom razbijanja okupljanja u Novom Sadu.
Za EU, poruke iz Beograda nisu samo stvar političkog bontona, nego i test spremnosti Srbije da provede reforme koje su uvjet napretka u pristupnim pregovorima. Za domaću javnost, pak, ključna je poruka da prosvjed jest zajamčeno pravo, ali da institucije moraju osigurati red i odgovornost bez prekomjerne sile. U tom okviru poruka „Imamo problem u Beogradu“ nosi dvostruko značenje: upozorenje na retoriku koja urušava reputaciju i poziv na konkretne poteze – od pravosuđa i medija do izbornog procesa. Kako će Beograd odgovoriti na ove zahtjeve, uvelike će odrediti ritam odnosa s Bruxellesom u idućim mjesecima.
