U Strasbourgu se danas održava godišnji govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije. Očekuje se da će poseban naglasak biti na hibridnim napadima koji destabiliziraju Europu, posebno u Poljskoj, Latviji i Litvi. Uoči obraćanja, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula govorio je za N1 o sigurnosnim izazovima, ali i o politici EU prema Srbiji.
O ratu u Ukrajini i sigurnosti EU-a
Picula se osvrnuo na noćašnje obaranje ruskih dronova u Poljskoj.
“Moja prva impresija je Donald Trump. Ni Putin ni Europska unija. Zašto? Jer su ovi napadi još jedan dokaz da je puno lakše započeti rat, a ne privesti ga kraju, već samo primirju. To potpuno demantira predviđanja da je krvavi rat na suverenu zemlju moguće okončati u jedan dan”, rekao je Picula.
Naglasio je kako nema ni mira ni primirja, već da se sukob u Ukrajini i dalje širi, i to u uvjetima koje naziva “polukontroliranima”.
Smatra da je upravo sigurnost glavna tema današnjeg govora Ursule von der Leyen:
“Došlo je vrijeme da se i mirovni projekt, koji je nastao prije 70 godina, mora braniti. To je danas ključno pitanje Europske unije”, ističe Picula.
O Srbiji i Vučićevoj politici
Velik dio razgovora odnosio se na politiku Srbije i njezin odnos prema EU. Povjerenica za proširenje Marta Kos naglasila je u Europskom parlamentu da podržava ulazak Srbije u EU, ali samo ako napravi konkretne reforme. Osudila je sudjelovanje Aleksandra Vučića na vojnim paradama u Moskvi i Pekingu.
Picula je poručio da je Srbija u posljednjem desetljeću otišla u potpuno drugom smjeru:
“Zemlja kandidatkinja godinama klizi u jedan otvoreni autoritarni sustav. Međunarodne organizacije odavno su Vučićevu Srbiju okarakterizirale kao hibridni režim. Građani su razočarani, a i oni koji su mu davali tihu potporu sada se povlače.”
Dodao je da je ključno pitanje koliko Vučić još uopće kontrolira državne institucije, te je istaknuo:
“To je signal Europskoj komisiji da doista ozbiljno razmisli o dosadašnjoj politici prema Srbiji.”
Europski parlament sve kritičniji
Picula podsjeća da je Europski parlament već godinama dosljedan u kritici autoritarnih praksi u Srbiji. Sada se, kaže, sve više političkih grupacija unutar EP-a okreće oštrijem tonu prema Beogradu – od socijalista i liberala, do zelenih pa čak i konzervativaca.
No, naglašava da je ključ u rukama Europske komisije i Vijeća:
“Pravo pitanje je hoće li Europsko vijeće i Europska komisija promijeniti svoj stav prema Srbiji, jer ona više nije problem samo sebi, već i svojim susjedima.”
Dodao je da Njemačka i Francuska, dvije najutjecajnije članice EU, i dalje vode računa o vlastitim geopolitičkim i ekonomskim interesima, što usporava donošenje zajedničkih odluka.
Širi međunarodni kontekst
Na kraju, Picula se osvrnuo i na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Podsjetio je da izraelski premijer Benjamin Netanyahu vodi politiku koja ugrožava stabilnost regije, ističući da mu cilj nije samo unutarnje političko preživljavanje, već i “konfiguracija čitavog područja Bliskog istoka”.
“Možda se u rezolucijama neće koristiti riječ genocid, ali prije svega želio bih da Europska unija zauzme jedinstven, realan, ali i oštar stav prema onome što se tamo događa”, zaključio je Picula.
