Već više od tri desetljeća u Hrvatskoj se u pravilnim razmacima pojavljuju Ponzijeve sheme. Od “happy linea” i financijskog inženjeringa devedesetih, preko štedno-kreditnih zadruga i “forexa”, pa sve do kriptovaluta i platformi za gledanje trailera – obrazac je uvijek isti.
Obećava se brza, sigurna i visoka zarada. U početku se doista isplaćuju manji iznosi, no novac ne dolazi iz stvarnih ulaganja, nego od uplata novih članova. Kada priljev presuši – sustav se urušava, a najveće gubitke snose oni koji su ušli posljednji.
Prevare koje se pamte
Jedan od većih slučajeva bio je “forex lanac” krajem 2000-ih, gdje su gubici procijenjeni na 420 milijuna kuna.
Nakon toga došao je slučaj riječke tvrtke BitLucky, koja je 2018. prikupljala novac uz obećanja zarade na kriptovalutama. Platforma je funkcionirala pet godina, a zatim su isplate prestale. Danas je na sudu postupak protiv odgovornih, a optužnica spominje najmanje 220 oštećenih i 4,6 milijuna eura štete.
Najnoviji udarac – XUEX
Početkom rujna 2025. urušila se platforma XUEX, povezana s EG Investment Group. Tisuće ljudi ostale su bez mogućnosti povlačenja sredstava. U hrvatskim Telegram grupama spominju se milijunski ulozi i pritisak prijatelja, rodbine i znanaca koji su pozivali druge da ulože.
Shema je funkcionirala identično kao i prethodne: isplate “prvima”, zatim prelijevanje novca na nove platforme poput SKLCOIN-a ili 133EX-a. Kada je dotok novca presušio, sustav se srušio.
Upozorenja institucija i kazneni okvir
Hanfa, HNB i nacionalni CERT sve češće upozoravaju građane na prevare. Hanfa je u srpnju objavila da se koriste lažni pečati i dopisi, dok je CERT evidentirao nove slučajeve telefonskih poziva u kojima se građanima tvrdi da su “zaradili na kriptu” – iako nikada nisu ulagali.
Kazneni zakon ovakve sheme tretira kao prijevaru (članak 236.) i predviđa zatvorske kazne, no sudski postupci često traju godinama. U međuvremenu žrtve ostaju bez novca i s poljuljanim povjerenjem u bliske ljude koji su ih u shemu uveli.
Kako prepoznati crvene zastavice?
Sheme gotovo uvijek imaju iste znakove:
- – obećanje zajamčenih i visokih prinosa bez rizika,
- – naglasak na dovođenju novih članova,
- – lažni dokumenti i “dokazi” o isplatama,
- – agresivni pozivi i društveni pritisak.
Institucije savjetuju: ako zvuči predobro da bi bilo istinito – najčešće je prevara. Građani trebaju čuvati sve potvrde i prijaviti slučaj policiji, Hanfi ili CERT-u. Najsigurnija zaštita ostaje financijska pismenost i provjera je li subjekt ovlašten za pružanje investicijskih usluga.
Masku mijenjaju, mehanizam nikada
Od početaka hrvatske države do danas, Ponzijeve sheme mijenjaju oblik, ali nikada ne mijenjaju suštinu. Dok god postoji povjerenje u bajke o brzoj zaradi, prevaranti će nalaziti nove žrtve. A najbolja obrana i dalje je jednostavna – ne vjerovati u “siguran i brzi profit” bez rizika.
