Tisuće izbjeglica i azilanata žele ostati
Migracije više nisu privremeni fenomen, nego proces koji će u potpunosti promijeniti Hrvatsku. Prema dostupnim podacima, u zemlji se trenutno nalazi oko 26.400 ukrajinskih izbjeglica i 68.000 tražitelja azila, a većina njih Hrvatsku vidi kao svoju dugoročnu domovinu.
Čak 69 % Ukrajinaca planira ostati najmanje pet godina, dok 81 % azilanata Hrvatsku doživljava kao trajno mjesto života. Gotovo svi – 96 % Ukrajinaca i 95 % azilanata – izrazili su želju za hrvatskim državljanstvom čim ispune zakonske uvjete. To znači da se u sljedećem desetljeću može očekivati snažan rast broja novih građana s punim političkim pravima.
Radna snaga i skriveni troškovi
Procjenjuje se da je 110.000 ljudi iz ovih skupina potencijalno uključivo na hrvatsko tržište rada. Već sada dio Ukrajinaca aktivno radi, dok azilanti i migranti često žive u prihvatnim centrima s ograničenim pristupom zapošljavanju.
Ono što posebno zabrinjava jest mogućnost povratka migranata iz drugih zemalja EU-a. Po europskim pravilima, država u kojoj je azil prvi put zatražen mora provesti cijeli postupak. To znači da bi Hrvatska trebala prihvatiti povratak tisuća ljudi, uključujući i 17.000 tražitelja azila iz Njemačke. Ako odbije, prijete kazne od 20.000 eura po osobi. Troškovi integracije mogli bi premašiti 600 milijuna eura, što odgovara vrijednosti jednog Pelješkog mosta.
Jezik, integracija i kulturološki jaz
Hrvatska za integraciju nudi tek 70 sati tečaja jezika i kulture, a program je završilo svega 52 radnika od ukupno 200.000 stranaca. Njemačka, za usporedbu, ulaže 5000 eura po osobi i provodi 800 sati učenja jezika i kulture. Hrvatska izdvajanja su simbolična – 75 centi po osobi.
Razlike u iskustvu života također su vidljive. 72 % Ukrajinaca smatra da se život u Hrvatskoj ne razlikuje bitno od njihovog, dok 89 % azilanata tvrdi suprotno. Ukrajinci se lakše uklapaju, dok azilanti iz Azije i Afrike doživljavaju veći kulturološki jaz. Diskriminaciju i iskorištavanje na poslu prijavilo je 14 % Ukrajinaca i čak 33 % azilanata.
Hrvatska pred najvećom demografskom transformacijom
Hrvatska se po brzini rasta broja useljenika iz trećih zemalja ističe i na razini EU-a. Dok u Sloveniji stranci s drugih kontinenata čine 3 %, u Hrvatskoj čine čak 50 % stranih radnika. Po glavi stanovnika, Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja nego Njemačka.
Sve to ukazuje da migracije nisu privremeni val, nego dugoročna transformacija. U idućih deset godina formirat će se nove etničke manjine, a strani radnici, azilanti i izbjeglice postat će punopravni građani. Oni će sudjelovati na izborima i oblikovati politiku zemlje, čime će Hrvatska doživjeti najveću društvenu i demografsku promjenu od stjecanja neovisnosti.
