Nakon posljednjeg usklađivanja mirovina po stopi od 6,48 posto, prosječna mirovina u Hrvatskoj, bez inozemnih isplata, u rujnu je porasla na 633,75 eura. To znači da su mirovine u prosjeku povećane za 34,89 eura, s obzirom da je prije usklađivanja prosjek bio 598,86 eura. Radi se o trećem najvećem usklađivanju otkako se ono provodi.
Unatoč ovom povećanju, podaci pokazuju da oko 60 posto umirovljenika prima mirovinu manju od prosjeka. Time je jasno da velik dio umirovljenika i dalje živi s primanjima koja ne prate rast cijena i troškova života.
Najveća skupina umirovljenika prelazi u viši razred
Prije usklađivanja, najviše umirovljenika primalo je mirovine u rasponu od 400 do 470 eura – njih čak 125.633, s prosjekom od 436 eura. Nakon rujanskog povećanja, broj u toj skupini pao je na 102.181 umirovljenika, s prosjekom od 437,23 eura.
Najviše ih sada ulazi u skupinu od 670 do 800 eura, gdje se nalazi čak 131.324 umirovljenika, s prosječnim primanjima od 730,15 eura.
Ovaj pomak prema višim mirovinama rezultat je samog usklađivanja, ali i činjenice da je porezni prag od 600 eura sada prešlo 66.000 umirovljenika više nego prije.
Pregled nižih mirovina – sve manje ljudi s primanjima do 200 eura
Mirovine na donjem dijelu ljestvice bilježe osjetan pad broja korisnika:
- – do 70 eura: s 1.605 u kolovozu na 1.464 u rujnu, s prosjekom od 53,89 eura.
- – do 140 eura: s 2.889 na 2.502 umirovljenika.
- – do 200 eura: s 12.459 na 9.792, s prosjekom od 174,1 euro.
- – do 270 eura: s 53.820 na 43.647 umirovljenika, prosjek 241,84 eura.
Ovi podaci pokazuju da se najniže mirovine polako „tanjaju“, no i dalje postoje tisuće građana koji žive s manje od 200 eura mjesečno.
Srednji sloj umirovljenika – od 600 do 1200 eura
Umirovljenici s primanjima između 600 i 1200 eura bilježe najveći rast.
- – do 1200 eura: u kolovozu ih je bilo 19.500, a u rujnu već 29.986.
Prosjek u toj skupini iznosi oko 1121 euro, što pokazuje da se mirovinska slika pomiče prema višem prosjeku, ali još uvijek daleko od europskog standarda.
Najviše mirovine – iznad 1500 eura
Broj onih s mirovinama većim od 1500 eura također raste.
- – U kolovozu ih je bilo 12.790, s prosjekom od 1802 eura.
- – U rujnu ih je već 16.075, s prosjekom od 1827 eura.
Radi se o malom dijelu ukupnog broja umirovljenika, ali njihov rast jasno pokazuje da posebne skupine u mirovinskom sustavu imaju stabilnije i izdašnije prinadležnosti.
Branitelji, vojnici i HVO s većim mirovinama
Posebne kategorije umirovljenika bilježe znatno veći rast od prosjeka:
- – branitelji: s 1245,46 eura na 1320,28 eura, a većina prima više od 1500 eura.
- – vojni i policijski umirovljenici: s 836,57 na 883,61 eura.
- – HVO: s 693,61 na 736,82 eura.
U ovoj skupini najveći dio korisnika i dalje prima do 800 eura, ali se njihov broj postupno povećava.
Mirovine u Hrvatskoj i EU – gdje stojimo?
Prema Eurostatu, prosječna mirovina u EU kreće se između 1100 i 1500 eura, ovisno o zemlji. U Hrvatskoj, čak i nakon usklađivanja, prosjek od 633,75 eura pokazuje da smo dvostruko ispod europskog prosjeka.
Dok se hrvatska Vlada poziva na povećanje od gotovo 6,5 posto, sindikati upozoravaju da su troškovi života u posljednje dvije godine rasli znatno brže od rasta mirovina. Posebno je kritično to što više od polovice umirovljenika živi s manje od 600 eura, dok troškovi potrošačke košarice u gradovima višestruko prelaze taj iznos.
Iako su mirovine nakon usklađivanja rasle u svim skupinama, i iako se broj onih u najnižim razredima smanjuje, činjenica je da većina umirovljenika i dalje živi s prihodima znatno ispod prosjeka. Povećanje broja umirovljenika koji prelaze porezni prag od 600 eura otvara dodatna pitanja o poreznom opterećenju, dok usporedba s europskim prosjecima jasno pokazuje da Hrvatska ostaje među državama s najnižim mirovinama u EU.
