Rastuće napetosti s Rusijom, sve češći upadi dronova u europski zračni prostor i posljedice prekida struje koji su u travnju pogodili Iberski poluotok potaknuli su Europsku središnju banku (ECB) na objavu neuobičajenog, ali vrlo jasnog upozorenja: “U kriznim situacijama, gotovina je ključna.”
ECB je krajem rujna objavila studiju „Keep Calm and Carry Cash“ (Ostanite mirni i čuvajte gotovinu), u kojoj se analizira ponašanje građana u četiri velike europske krize posljednjih godina – ruska invazija na Ukrajinu, pandemija COVID-19, veliki nestanak struje u Španjolskoj i Portugalu te grčka dužnička kriza. Zaključak analize jasan je: čak i kratkotrajni prekid napajanja ili internetske veze može paralizirati elektronički platni sustav i ostaviti milijune ljudi bez mogućnosti da kupe osnovne potrepštine.
Gotovina kao osiguranje od neizvjesnosti
Kada je u travnju ove godine više od 50 milijuna stanovnika Iberskog poluotoka ostalo bez struje, pokazalo se da je “keš kralj”. U svega nekoliko sati kartična plaćanja i internetska kupnja prepolovili su se, a građani su se okrenuli gotovini kao jedinom sredstvu plaćanja koje ne ovisi o tehnologiji.
Prema analizi ECB-a, takve situacije dokazuju da fizički novac ostaje nezamjenjiv u kriznim razdobljima. Tijekom rata u Ukrajini, potražnja za novčanicama eksplodirala je u državama najbližima ratnoj zoni, posebno u Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Finskoj, gdje je u samo tri tjedna iz banaka povučeno dodatnih 211 milijuna eura.
Samo u jednom danu, krajem veljače 2022., građani su sa svojih računa podigli više od 80 milijuna eura. ECB napominje da su ti brojevi iznenađujući jer su upravo te zemlje među najdigitaliziranijima u Europi, no pokazalo se da u krizi svi žele gotovinu u ruci.
HNB podržava preporuku ECB-a
Na upit o ovoj analizi, Hrvatska narodna banka (HNB) poručila je da se preporuka ECB-a može primijeniti i na hrvatske građane:
“Kao i kod svake pripreme za nepredviđene okolnosti, preporučljivo je imati određeni iznos gotovine dostupan za osnovne potrebe, u skladu s osobnim okolnostima i navikama kućanstva”, naveli su iz HNB-a.
Drugim riječima, svaki građanin trebao bi kod kuće imati barem 70 do 100 eura gotovine – dovoljno da se pokriju troškovi hrane, goriva i osnovnih potrepština za nekoliko dana, ako bi došlo do prekida u digitalnom plaćanju ili kraha mreže bankomata.
Unatoč digitalizaciji – vrijednost gotovine raste
Iako digitalno plaćanje bilježi rekordni rast, vrijednost eurskih novčanica u optjecaju nikad nije bila veća. Tijekom pandemije COVID-19, kada je većina trgovina radila ograničeno, a ljudi izbjegavali fizički kontakt, izdavanje gotovine poraslo je za 130 posto u odnosu na prosjek prethodnih godina.
Do kraja 2024. u optjecaju je bilo čak 1.588 milijardi eura, što potvrđuje da građani ne gube povjerenje u gotovinu. Prema riječima analitičara ECB-a, fizički novac i dalje ima “šire sustavne prednosti koje je teško zamijeniti elektroničkim alternativama”.
Europske zemlje uvode nova pravila
Europska komisija već je preporučila državama članicama da razviju tzv. „disruption-proof“ bankomate, uređaje koji mogu funkcionirati i u slučaju prekida internetske veze. Neke zemlje već testiraju takve sustave:
- Finska istražuje bankomate koji rade neovisno o mreži,
- Nizozemska, Austrija i Finska preporučuju građanima da kod kuće drže gotovinu za najmanje tri dana,
- a Njemačka priprema plan za osiguranje stabilnosti platnih sustava u slučaju velikih kriza.
Ako bi došlo do poremećaja u dostupnosti bankomata ili digitalnih usluga, HNB je najavila da bi u suradnji s institucijama izdala dodatne preporuke građanima o postupanju i opskrbi gotovinom.
