Hrvatska se suočava s golemim financijskim udarom nakon što je američki sud potvrdio provedbu arbitražne odluke u korist MOL-a. Dok iznos raste na čak 286 milijuna dolara, državni vrh najavljuje pravnu borbu, ali i intenzivne pregovore koji bi mogli odlučiti rasplet jednog od najtežih sporova u novijoj gospodarskoj povijesti.
Američki sud zaključio: Hrvatska mora platiti milijune
Okružni sud Sjedinjenih Američkih Država za okrug Columbia donio je konačno rješenje kojim je potvrđena provedba ranije arbitražne odluke protiv Hrvatske u korist mađarske MOL grupe. Time je dug, koji proizlazi iz spora oko plinskog poslovanja i ulaganja u INA-Industriju Nafte, narastao na približno 286 milijuna američkih dolara, uključujući kamate prije presude.
Mađarska kompanija objavila je da je arbitražni postupak pod oznakom ARB/13/32 još 5. srpnja 2022. rezultirao dosudom od oko 183 milijuna dolara, uz dodatne troškove i kamate zbog, kako je navedeno, hrvatskog kršenja Ugovora o energetskoj povelji. Nakon toga MOL je u siječnju 2023. pokrenuo postupak provedbe u SAD-u.
“Arbitražni sud u predmetu MOL Hungarian Oil and Gas Plc protiv Republike Hrvatske, broj predmeta ARB/13/32, donio je Odluku 5. srpnja 2022. Odlukom je MOL-u dodijeljeno približno 183 milijuna USD uz kamate, troškove i izdatke zbog hrvatskog kršenja Ugovora o energetskoj povelji u vezi s MOL-ovim ulaganjem u INA-Industriju Nafte. MOL je podnio tužbu u Sjedinjenim Državama za provedbu u siječnju 2023. Hrvatska je iznijela nekoliko obrana, uglavnom na temelju suverenog imuniteta. Sud je odbacio te obrane i odobrio sažetak presude za MOL u memorandumu mišljenja od 5. ožujka 2026. Presudom suda od 28. travnja Odluka je pretvorena u presudu saveznog suda Sjedinjenih Država u iznosu od približno 286 milijuna USD, uključujući kamate obračunane prije presude.”
Hrvatski prigovori odbijeni, sudac ostao pri ranijem stavu
Sudac Amir H. Ali već je ranije odbacio hrvatske prigovore na odluku ICSID-a, Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova. Isto se dogodilo i s novim argumentima koje hrvatska strana nije uspjela nametnuti u ožujku ove godine.
Time je pravna pozicija Hrvatske dodatno oslabljena, iako mogućnosti za daljnje pravne korake formalno još postoje. Spor, koji traje godinama, jedan je od najvažnijih međunarodnih slučajeva povezanih s hrvatskim energetskim sektorom.
Šušnjar: Pregovori s MOL-om već traju
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je da država ne odustaje od pravnih mehanizama, ali istodobno vodi razgovore o mogućoj nagodbi.
“Država koristi sve raspoložive pravne mogućnosti, ali paralelno vodi razgovore o mirnom rješenju spora. Koristimo sve pravne mogućnosti koje su nam na raspolaganju jer postoje još neke. Međutim, moram reći da u posljednje vrijeme imamo vrlo konstruktivne razgovore s MOL-om u vezi s rješavanjem ovoga otvorenog pitanja.”
Dodao je i:
“Nadam se da ćemo i prije iskorištenja svih pravnih mogućnosti naći zajednički jezik s MOL-om i to riješiti na miran način, određenom nagodbom. Kako stvari sada stoje i kako razgovori idu, vjerujem u to, jer su dosta konstruktivni te smo se složili o podosta stvari.”
Prema njegovim riječima, riječ je o složenom procesu.
“To su važne stvari koje zahtijevaju jako puno razgovora, ali vjerujem da u bliskoj budućnosti to možemo završiti dogovorom, u svrhu izgradnje boljih odnosa.”
Plenković otvorio i pitanje strateške pogreške
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je sadašnja vlada “nažalost naslijedila taj spor”, uz poruku da će Hrvatska iskoristiti sve pravne lijekove.
Istodobno je upozorio na širi politički okvir odnosa s Mađarskom, posebno nakon promjena u Budimpešti. Pritom je privatizaciju Ine opisao kao “najveća strateška pogreška” te poručio da je riječ o “lekciji naučenoj zauvijek”.
Najavio je i pripremni sastanak s novom mađarskom vladom, na kojem će se otvoriti sva neriješena pitanja između dviju strana, uključujući INA-u i MOL.
Spor koji i dalje oblikuje hrvatsku energetsku politiku
Odluka američkog suda sada dodatno pojačava pritisak na hrvatske institucije. Uz pravne opcije koje su još na raspolaganju, sve je više fokusa na političkom dogovoru koji bi mogao odrediti financijski i strateški smjer jednog od najosjetljivijih državnih pitanja.
