Mnogi se još sjećaju vremena kada je 8. listopada bio neradni dan, prilika za produženi vikend i podsjetnik na jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti.
Danas se taj datum više ne obilježava kao državni blagdan, ali ostaje spomendan – Dan Hrvatskog sabora, u znak sjećanja na povijesnu sjednicu održanu 1991. godine, kojom je Hrvatska raskinula sve veze s bivšom državom SFRJ.
Od Dana neovisnosti do Dana Sabora
Do 2020. godine 8. listopada bio je poznat kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske, službeni državni praznik i neradni dan. Promjenom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2020., raspored državnih blagdana i spomendana značajno je izmijenjen.
Tako je Dan državnosti ponovno vraćen na 30. svibnja, dan kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor. Dan neovisnosti sada se obilježava 25. lipnja, dok je 8. listopada postao Dan Hrvatskog sabora – spomendan, ali ne i neradni dan.
Za mnoge građane to je bila simbolična promjena – dan koji je označio konačni prekid s Jugoslavijom više se ne slavi neradno, što je kod dijela javnosti izazvalo nostalgiju i rasprave o odnosu prema nacionalnim praznicima.
Povijesni kontekst: sjednica u Šubićevoj ulici
Dana 8. listopada 1991., nakon isteka tromjesečnog moratorija na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti (donesenu 25. lipnja 1991.), Sabor Republike Hrvatske održao je povijesnu sjednicu u zgradi Ine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Sjednica nije održana na Trgu sv. Marka zbog opasnosti od novih zračnih napada nakon što je dan ranije Jugoslavenska narodna armija (JNA) bombardirala Banske dvore, u kojima se tada nalazilo hrvatsko državno vodstvo predvođeno predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Tog su dana sva tri saborska vijeća jednoglasno donijela Odluku o raskidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ, čime je Hrvatska potvrdila svoju punu samostalnost i suverenitet.
U odluci je istaknuto kako Republika Hrvatska “više ne smatra legitimnim i legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ, te ne priznaje valjanim nijedan pravni akt” koji bi dolazio iz bivše federacije. Bio je to trenutak konačnog političkog razlaza sa zajednicom koja je tada već bila u vojnom sukobu s Hrvatskom.
Simbolika i promjene kroz godine
Povijesno gledano, Dan Hrvatskog sabora utemeljen je kao podsjetnik na državotvornu odluku donesenu u ratnim okolnostima. No, nizom zakonskih izmjena došlo je do promjene značenja i hijerarhije državnih praznika.
Do 2019. godine, Dan Sabora bio je 30. svibnja, ali radni dan, dok se Dan državnosti obilježavao 25. lipnja kao neradni dan. Promjenom zakona taj se raspored preokrenuo, pa je 30. svibnja vraćen kao glavni državni praznik, dok su 25. lipnja i 8. listopada pretvoreni u spomendane – dane sjećanja, ali bez prava na neradni status.
Za mnoge građane, posebice one starije generacije, ta je promjena doživljena i emocionalno – jer su datumi iz 1991. godine, poput 8. listopada, nosili simboliku borbe i neovisnosti.
Podsjetnik na ratno vrijeme
Podsjetimo, sjednica Sabora u Šubićevoj održana je samo dan nakon bombardiranja Zagreba. Zbog sigurnosnih razloga, zastupnici su tada premješteni iz zgrade Sabora na Trgu sv. Marka, gdje se i danas odvija obnova nakon potresa 2020. godine.
Zgrada u Šubićevoj u to je vrijeme bila privremeno središte državne vlasti, dok je Hrvatska bila pod prijetnjom agresije. Upravo zato, 8. listopada zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti, kao datum koji označava stvarni prekid svih veza s Jugoslavijom i potvrdu hrvatske državnosti u praksi.
Građani i dalje zbunjeni datumima
Promjene u kalendaru blagdana izazvale su konfuziju među građanima. Mnogi i danas pogrešno povezuju datume, ne znajući točno kada se obilježava Dan neovisnosti, a kada Dan državnosti.
S obzirom na to da je 8. listopada ove godine pao na srijedu, mnogi su se prisjetili vremena kada se taj dan mogao spojiti u produženi vikend – kao i 22. lipnja, Dan antifašističke borbe, koji se često kombinirao s lipanjskim blagdanima.
Bez obzira na promjene, 8. listopada ostaje datum s jakim povijesnim značenjem, podsjetnik na trenutak kada je Hrvatski sabor službeno proglasio raskid sa SFRJ i potvrdio put samostalne hrvatske države.
