Cijene domova za umirovljenike u Hrvatskoj već su mjesecima pod povećalom, a novi podaci otkrivaju da mjesečni račun za smještaj nije jedini trošak koji korisnici plaćaju.
Naime, uz stanarinu i tri obroka dnevno, brojni domovi dodatno naplaćuju i struju za hladnjak, klimu, pa čak i ventilator u sobi. Umirovljenici tako, osim osnovnog smještaja, moraju plaćati i vlastito hlađenje, što kod mnogih izaziva nezadovoljstvo i ogorčenje.
Plaćanje zraka — doslovno
U pojedinim javnim domovima, primjerice u Zagrebu, Požegi, Bjelovaru ili Slavonskom Brodu, korisnici mjesečno izdvajaju od 3 do čak 10 eura samo za električnu energiju koju troši mali hladnjak u sobi.
Kako pišu 24sata, stvarna potrošnja energije za hladnjak od 100 litara ne prelazi dva eura mjesečno, što znači da domovi naplaćuju i do pet puta više od stvarnog troška.
U zagrebačkim domovima u vlasništvu Grada, struja za hladnjak naplaćuje se 3,32 eura mjesečno, dok klima uređaj korisnike dodatno stoji 6,64 eura — ali samo od lipnja do rujna.
S druge strane, u Slavonskom Brodu i Bjelovaru, klima i hladnjak naplaćuju se po 10 eura, a u nekim slučajevima korisnici dodatno plaćaju i korištenje ventilatora – pet eura po sezoni.
Kuhanje bez klime i hlađenje na hodniku
Mnogi javni domovi imaju klima uređaje samo na hodnicima, dok su sobe često bez hlađenja. Korisnici zato drže vrata otvorenima kako bi u sobu pustili malo svježeg zraka, dok se tijekom noći “doslovno kuhaju”, kako kažu neki od njih.
Oni koji si mogu priuštiti vlastiti ventilator ili klimu, plaćaju struju iz vlastitog džepa, i to prema internim cjenicima domova. Takva praksa najčešće se opravdava energetskom potrošnjom i “jednakim pravilima za sve korisnike”.
Računi za sitnice — i do 9 eura za odlazak u drogeriju
Domski cjenici ne završavaju na hladnjaku i klimi.
Umirovljenici dodatno plaćaju i dostavu namirnica, lijekova, kozmetike i higijenskih potrepština. Ako, primjerice, tri korisnice naruče po jedan proizvod iz drogerije, a cijena dostave iznosi tri eura po osobi, dom će za jedan odlazak naplatiti ukupno devet eura — neovisno o vrijednosti proizvoda.
Tako se zna dogoditi da korisnik plati više za dostavu nego za sam proizvod, no mnogima je to jedina opcija jer ne mogu samostalno u kupovinu.
Sve se naplaćuje — od brijanja do prijevoza liječniku
Domovi u Hrvatskoj, kako piše N1, naplaćuju i niz dodatnih usluga koje se često uzimaju zdravo za gotovo: kupanje, pranje kose, brijanje, dostava obroka u sobu, dodatna njega te prijevoz k liječniku.
U nekim slučajevima cijene ovise o stupnju pokretljivosti korisnika – pa tako nepokretni plaćaju više za osobnu njegu.
Unatoč rastućim troškovima, potražnja za mjestom u domovima nikad nije bila veća. Hrvatska se, prema podacima Eurostata, nalazi među zemljama s najvećim porastom cijena smještaja za starije osobe u EU-u, dok se istodobno broj dostupnih mjesta smanjuje.
Stvarna cijena dostojanstvenog starenja
Umirovljenici koji su cijeli radni vijek plaćali doprinose danas se suočavaju s činjenicom da za život u domu moraju izdvajati više nego ikad – a pritom i dalje plaćaju svaku utičnicu i svaki odlazak do trgovine.
Prema neslužbenim podacima, prosječna cijena boravka u javnim domovima u Zagrebu danas iznosi od 600 do 900 eura mjesečno, ovisno o sobi i stupnju skrbi, dok se privatni domovi penju i do 1.500 eura.
Usporede li se ti iznosi s prosječnom mirovinom od 480 eura, jasno je da mnogi stariji građani, uz sve dodatne troškove, žive na rubu siromaštva.
