U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada, Hrvatska će ponovno prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u 3:00 ujutro, kazaljke će se pomicati unatrag – na 2:00 sata.
Ta promjena, iako mnogima dobrodošla zbog „dodatnog sata sna“, donijet će i raniji mrak poslijepodne, što će posebno osjetiti oni koji rade do kasno.
Ove će se godine pomicanje sata dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina – posljednji put ovako rano satovi su se pomicali 2014. godine.
Time se simbolično označava i povratak na standardno, srednjoeuropsko vrijeme (CET), koje se koristi zimi.
Stara praksa s novim raspravama
Premda mnogi vjeruju da je riječ o novijem fenomenu, pomicanje sata postoji više od jednog stoljeća.
Prvi su ga uveli Njemačka i Austro-Ugarska tijekom Prvog svjetskog rata, i to radi uštede energije.
Praksa je tada više puta ukinuta i vraćana, a na području bivše Jugoslavije konačno se ustalila 1983. godine.
S dolaskom Europske unije, 1996. uvedena su jedinstvena pravila: sat se pomiče dvaput godišnje – posljednje nedjelje u ožujku i posljednje nedjelje u listopadu.
Glavni razlog bio je usklađivanje poslovanja, prometa i komunikacija unutar Unije, ali s vremenom su se počele javljati i sumnje u stvarnu korist tog sustava.
Građani većinom protiv, ali EU i dalje šuti
Nezadovoljstvo pomicanjem sata doživjelo je vrhunac 2018. godine, kada je Europska komisija provela veliku javnu anketu.
Sudjelovalo je čak 4,6 milijuna građana Europske unije, a 84 posto ispitanika izjasnilo se da žele ukidanje sezonskog pomicanja vremena.
U skladu s time, Europski parlament je 2019. godine izglasao prijedlog o ukidanju promjene sata, s planom da posljednja promjena bude 2021. godine.
No, tada je sve stalo.
Države članice nisu se mogle dogovoriti žele li zadržati trajni ljetni ili trajni zimski režim.
Francuska i Poljska zalagale su se za trajni ljetni režim, dok su Finska i Nizozemska bile sklonije zimskom.
Hrvatska, prema dosadašnjim izjavama iz Vlade, nije donijela službenu odluku, ali je načelno podržavala ljetno vrijeme.
Zbog izostanka dogovora i kasnijih globalnih kriza, poput pandemije i rata u Ukrajini, tema je pala u drugi plan.
Trenutno važeće EU direktive predviđaju da se pomicanje sata nastavi barem do 2026. godine, iako se nagađa da bi Poljsko predsjedanje Vijećem EU 2025. moglo ponovno otvoriti raspravu.
Zašto se ove godine sat pomiče ranije nego inače
Ove će se jeseni pomicanje sata dogoditi najranije u desetljeću, jer posljednja nedjelja listopada pada upravo 26. listopada.
To znači da će se večeri ranije smračivati već krajem mjeseca, što će mnogima biti šok nakon dugog, toplog rujna i listopada.
Znanstvenici upozoravaju da raniji mrak može utjecati na raspoloženje i koncentraciju, dok liječnici ističu da promjena ritma spavanja može izazvati kratkotrajni umor ili razdražljivost, osobito kod djece i starijih osoba.
Unatoč tome, promjena će se – kao i svake godine – provesti sinkronizirano u cijeloj Europskoj uniji.
Zašto ostatak svijeta već godinama ne pomiče sat
Dok EU još uvijek raspravlja, mnoge su zemlje odavno odustale od ove prakse.
Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na trajnom ljetnom vremenu.
Izvan Europe, pomicanje sata više ne primjenjuju Kina, Indija, Japan, Brazil, Argentina, Urugvaj i Meksiko (osim pograničnih područja sa SAD-om).
Čak i unutar Europe, postoje iznimke: Island i Bjelorusija satove više ne pomiču, a u Australiji svaka savezna država ima vlastita pravila.
Takav globalni trend napuštanja sezonskog pomicanja vremena stavlja dodatan pritisak na Europsku uniju, čiji građani već godinama traže da se praksa konačno ukine.
Do tada, ostaje nam ritual gubljenja i dobivanja sata, koji je već desetljećima dio našeg jesenskog i proljetnog kalendara.
