Porast cijena energenata ponovno je pokrenuo pitanje koje muči gotovo svako kućanstvo: kako se ugrijati, a da računi za struju i plin ne eksplodiraju? Budući da grijanje i topla voda čine više od 50 posto ukupne potrošnje energije u domaćinstvima, stručnjaci upozoravaju da se uštede često nalaze u – sitnicama koje svakodnevno zanemarujemo.
1. Krivo podešen sobni termostat
Termostat bi trebao biti prvi saveznik svake obitelji u borbi protiv prevelikih računa. No, mnogi ga koriste pogrešno.
„Povećanje temperature ne znači da će se prostor brže zagrijati – samo ćete trošiti više energije“, objašnjavaju stručnjaci za energetsku učinkovitost. Optimalna temperatura u domovima kreće se između 18 i 21 °C, dok se svako spuštanje od samo 1 °C može pretvoriti u uštedu i do 100 eura godišnje.
Važno je i ne zaklanjati termostat zavjesama ili namještajem, jer mu to otežava očitanje stvarne temperature zraka.
2. Programator – uređaj koji radi umjesto vas
Mnogi domovi imaju programatore, no rijetko tko ih koristi kako treba.
Ovaj uređaj omogućuje automatsko uključivanje i isključivanje grijanja u točno određeno vrijeme – primjerice, pola sata prije buđenja ili povratka s posla.
Time se sprječava nepotrebno grijanje dok nitko nije kod kuće.
Stručnjaci savjetuju da se vrijeme na programatoru provjerava barem dvaput godišnje, osobito pri prelasku s ljetnog na zimsko računanje vremena.
3. Termostatski ventili – mala ulaganja, velika ušteda
Ventili na radijatorima često su zanemaren alat koji može značajno smanjiti troškove. Oni omogućuju da svaka prostorija ima svoju optimalnu temperaturu.
Tako dnevne sobe mogu biti postavljene na 3–4, a spavaće ili hodnici na 2–3.
U kombinaciji s termostatom i programatorom, ušteda može doseći 40 do 50 eura godišnje.
Ventile ne treba postavljati tik uz zavjese ni prekrivati odjećom jer tada ne reagiraju precizno na promjene temperature.
4. Bojler i njegove skrivene postavke
Na kućnim bojlerima često se zaboravlja da temperatura vode određuje i učinkovitost grijanja.
Ako je preniska, sustav troši više energije pokušavajući nadoknaditi gubitak topline.
Kod toplinskih pumpi pravila su drukčija – one imaju optimalne radne temperature koje propisuje proizvođač i koje treba poštovati kako bi radile s maksimalnom učinkovitošću.
Loše postavljen bojler ne znači samo veće račune, nego i veće opterećenje uređaja, što može skratiti njegov vijek trajanja.
5. Pametni termostati – grijanje koje misli umjesto vas
Tehnologija posljednjih godina donijela je pametne termostate koji se mogu kontrolirati putem mobilne aplikacije.
Takvi uređaji omogućuju da se grijanje isključi dok ste na poslu, a da se dom automatski zagrije prije vašeg povratka.
Neki modeli „uče“ vaše navike i sami prilagođavaju temperaturu, što dodatno smanjuje potrošnju bez potrebe za ručnim podešavanjem.
Investicija u pametni termostat brzo se isplati – posebno u stanovima i kućama gdje se prostor grije cijeli dan.
6. Servis – često preskočena, ali ključna stavka
Redoviti servis bojlera ili toplinske pumpe ključan je za sigurnost i dugotrajnost uređaja.
Cijena godišnjeg servisa ovisi o lokaciji, ali zanemarivanje pregleda može rezultirati skupljim kvarovima i većom potrošnjom.
Stručnjaci preporučuju barem jedan temeljiti pregled godišnje. Ako ste podstanar, obavezu servisiranja trebao bi preuzeti vlasnik stana.
Energetski stručnjaci ističu da su upravo održavanje i pravodobno čišćenje sustava često presudni za uštede koje dosežu i do 15 % na godišnjoj razini.
Prema podacima Hrvatske energetske agencije, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši više od 60 % energije na grijanje, što znači da svaka pogreška u korištenju sustava direktno utječe na visinu računa.
Zato je, kažu stručnjaci, ključno prepoznati i ispraviti male navike – jer one dugoročno čine razliku između toplog doma i praznog novčanika.
