Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, više od 60% hrvatskih kućanstava ima problema s pokrivanjem osnovnih troškova života – od režija i hrane do stanarine. Takvi rezultati svrstavaju Hrvatsku na peto mjesto u Europskoj uniji među državama u kojima građani najviše osjete teret inflacije i rasta cijena.
Ovi podaci jasno pokazuju da, unatoč rastu gospodarstva i nominalnim plaćama, velik dio stanovništva i dalje živi s minimalnim financijskim prostorom. Posebno su pogođeni umirovljenici, samohrani roditelji i kućanstva s djecom, koja sve teže podmiruju osnovne mjesečne troškove.
Grčka i Bugarska na vrhu siromaštva
Na vrhu europske ljestvice nalazi se Grčka, gdje čak 86% kućanstava teško spaja kraj s krajem. Slijedi Bugarska s 77%, a treće mjesto dijele Slovačka (66%) i Rumunjska (65%). Te zemlje već godinama vode borbu s visokim troškovima života, niskim plaćama i slabom socijalnom zaštitom.
Za Hrvatsku, koja je na petom mjestu s 60%, ovi rezultati predstavljaju ozbiljan signal da rast cijena i kredita nadmašuje rast plaća te da su mjere Vlade i Europske unije nedostatne za ublažavanje pritiska na kućne budžete.
Stabilne zemlje – Njemačka, Nizozemska i Skandinavija
Na drugom kraju ljestvice nalaze se najstabilnije europske ekonomije. U Njemačkoj, samo 18% kućanstava prijavljuje da teško spaja kraj s krajem, dok je taj udio u Nizozemskoj 19%.
U Luksemburgu (24%), Švedskoj (25%) i Finskoj (28%), situacija je slična – većina građana uspijeva pokriti troškove života bez većih poteškoća, zahvaljujući višim primanjima i sustavu socijalne sigurnosti.
Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da razlika između sjevera i juga Europe nije samo u visini plaća, nego i u strukturi troškova. U bogatijim zemljama, troškovi života jesu viši, ali se i kupovna moć stanovnika proporcionalno povećava.
Hrvatska stvarnost: visoke cijene, niske plaće, minimalna rezerva
Podaci pokazuju da u Hrvatskoj prosječno kućanstvo mjesečno potroši gotovo 80% svojih prihoda na osnovne potrebe. Režije, hrana i stanovanje čine najveći dio troškova, a prostor za štednju gotovo da ne postoji.
Stručnjaci upozoravaju da je situacija dodatno pogoršana rastom kamata na kredite i poskupljenjem prehrambenih proizvoda, dok se prosječna plaća, iako nominalno veća, realno smanjuje zbog inflacije.
„Velik broj građana već sada živi iz mjeseca u mjesec, a bez ozbiljnih reformi situacija bi se mogla dodatno pogoršati, posebno ako se nastavi rast cijena energenata i hrane“, navodi se u analizi.
Umirovljenici su među najpogođenijima – njih više od 70% izjavljuje da jedva pokriva osnovne životne troškove, dok čak trećina redovito kasni s plaćanjem režija.
Rastuće razlike unutar Europske unije
Ovakve brojke otkrivaju duboke razlike u standardu života unutar Europske unije. Dok zemlje poput Njemačke i Nizozemske održavaju stabilnost i visoku kupovnu moć, jugoistočna Europa – uključujući Hrvatsku – suočava se s kroničnim siromaštvom i ekonomskom nesigurnošću.
Prema podacima Eurostata, više od 95 milijuna ljudi u EU izjavilo je da im je teško ili vrlo teško pokriti osnovne troškove života. Očekuje se da će ti brojevi dodatno rasti ako inflacija i dalje ostane visoka, unatoč naporima Europske središnje banke.
U Bruxellesu se raspravlja o novom paketu socijalnih mjera, no do sada nije postignut konsenzus o konkretnim koracima za pomoć najugroženijima.
