Zbog pogoršanja sigurnosne situacije na jugoistoku zemlje, slovenska vlada odlučila je aktivirati članak 37. Zakona o obrani, čime su Slovenske oružane snage dobile zadatak pomagati policiji u nadzoru granice i održavanju javnog reda.
Riječ je o iznimnoj mjeri koja je dosad bila primijenjena samo jednom – tijekom migrantske krize 2015. godine. Odluku je vlada donijela nakon niza incidenata i sve učestalijih provala nasilja u regiji Dolenjska, uključujući i nedavno ubojstvo 48-godišnjeg Aleša Šutara ispred noćnog kluba u Novom Mestu.
Vojska pomaže policiji u ophodnjama i nadzoru granice
Kako navodi 24ur, vojska će pomagati policiji u mješovitim ophodnjama, nadzoru državne granice i prijevozu migranata koji su zatražili međunarodnu zaštitu.
Osim operativne pomoći, vojska će pružati i materijalno-tehničku potporu policijskim snagama na terenu. Cilj mjere je rasteretiti policijske jedinice koje su posljednjih mjeseci pod povećanim pritiskom zbog porasta broja ilegalnih prelazaka granice i nasilnih incidenata.
Premijer Robert Golob pojasnio je razloge odluke. “Kada se 40 policajaca premjesti na teren radi održavanja reda i mira, tu kadrovsku prazninu na granici popunit će vojska sa svojih 40 pripadnika”, rekao je Golob.
Naglasio je da će se na ovaj način ojačati prisutnost sigurnosnih službi u unutrašnjosti zemlje, dok će se vojska privremeno premjestiti na granične i pogranične punktove.
Vojnici bez policijskih ovlasti, ali s važnom ulogom
Premda vojnici neće imati policijske ovlasti, njihovo će prisustvo omogućiti bržu reakciju na terenu i smanjiti opterećenje policije.
Prema operativnom planu koji su zajednički izradili Glavna policijska uprava i Glavni stožer Slovenskih oružanih snaga, vojska će imati zadatak podrške, izviđanja i logistike.
Broj vojnika koji će biti raspoređeni, kao i točne lokacije njihovih baza, nisu objavljeni, budući da su klasificirani kao dio operativnog plana.
Mjera će se redovito revidirati, a policija je dužna svakog mjeseca izvještavati vladu o potrebi produljenja ili ukidanja angažmana vojske.
Sigurnosni izazovi u Dolenjskoj i jugoistočnoj Sloveniji
Dolenjska regija, koja obuhvaća Novo Mesto i pogranična sela uz Hrvatsku, posljednjih je mjeseci jedno od najosjetljivijih područja u Sloveniji.
Ubojstvo Aleša Šutara, u kojem su prema službenim navodima sudjelovali pripadnici romske manjine, izazvalo je javni i politički pritisak na vladu da poveća sigurnost i vidljivost policijskih ophodnji.
Lokalne zajednice već duže vrijeme upozoravaju na porast kriminala i neregulirane migracijske tokove, dok policija ističe da su u više navrata morali intervenirati na javnim mjestima i prometnicama koje vode prema granici s Hrvatskom.
Premijer Golob izjavio je kako je „sigurnost građana najvažniji prioritet“, naglasivši da vojska ne zamjenjuje policiju, nego je privremeno nadopunjuje u kriznim uvjetima.
Mjera bez presedana u suvremenoj praksi
Odluka o aktivaciji članka 37. Zakona o obrani u Sloveniji smatra se neuobičajenim potezom, jer se u normalnim okolnostima vojska angažira samo tijekom elementarnih nepogoda ili velikih kriznih situacija.
Iako je zakonski okvir za ovakvu suradnju postojao već ranije, posljednji put primijenjen je 2015. kada su slovenske granice bile pod snažnim pritiskom zbog migrantskog vala koji je zahvatio regiju.
Ova odluka, koja se u stručnim krugovima smatra “preventivnom sigurnosnom mjerom”, trebala bi ostati na snazi do posebne odluke vlade.
Iz Ministarstva obrane priopćili su da je angažman vojske vremenski ograničen, ali i da se može produžiti ako sigurnosna situacija to bude zahtijevala.
Europski kontekst i moguće posljedice
Slovenija je posljednjih mjeseci zabilježila porast ilegalnih migracija duž svoje južne granice. Samo u listopadu, prema podacima slovenske policije, zabilježeno je više od 7.000 pokušaja ilegalnog prelaska, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine u istom razdoblju.
Zbog povećanog pritiska na granične prijelaze, vlasti procjenjuju da će mjera pomoći i u kontroli organiziranih skupina koje krijumčare ljude i robu preko “zelene granice”.
U Bruxellesu zasad nije bilo službene reakcije na odluku Slovenije, no analitičari ističu da bi aktivacija vojske mogla otvoriti rasprave o militarizaciji granica unutar EU-a.
Za slovensku javnost, međutim, prioritet je jasan – sigurnost građana i stabilnost granice.
