Crnogorski pršut daleko ispred hrvatskog: Objavljena svjetska rang-lista

Globalni gastronomski vodič TasteAtlas objavio je najnoviju listu 20 najboljih pršuta na svijetu za studeni 2025., a rezultati su ponovno pokrenuli rasprave među ljubiteljima suhomesnatih delicija. Dok španjolski jamón ibérico i dalje nedodirljivo dominira, pršuti s Balkana ostvarili su zapažen uspjeh — iako ne ujednačen.


Crnogorski pršut u top 10, Užice ispred Dalmacije

Najbolje rangirani predstavnik iz regije je njeguški pršut iz Crne Gore, koji se ove godine našao na 8. mjestu s ocjenom 4,6 zvjezdica. Ovaj rezultat potvrđuje rastuću reputaciju crnogorskih sušionica, čiji se tradicionalni postupci sušenja na planinskom zraku svake godine sve više prepoznaju na međunarodnoj sceni.

Srpska užička pršuta, jedan od ključnih proizvoda gastronomije Zlatibora, završila je na 15. mjestu s ocjenom 4,5 zvjezdica. Ona se suši na bukovom drvu, a specifične mikroklimatske prilike Zlatibora tradicionalno se navode kao razlog njezine posebne arome.

Hrvatska je svoj adut imala u prepoznatljivom dalmatinskom pršutu, koji je na listi zauzeo 17. poziciju s ocjenom 4,4 zvjezdice. Riječ je o pršutu koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti Europske unije, a suši se na vjetru bure, uz morsku sol iz dalmatinskog zaleđa, osobito na područjima Drniša, Vrlike i Sinja.


Iberijski pršuti nedodirljivi: Španjolska i Portugal drže vrh

Ipak, uvjerljiv pobjednik je ponovno jamón 100 % ibérico de bellota, s impresivnih 4,8 zvjezdica, koji se proizvodi u Španjolskoj i Portugalu. Slijede ga:

  1. jamón ibérico de bellota (4,7)
  2. jamón ibérico (4,7)
  3. talijanski prosciutto di San Daniele (4,7)
  4. portugalski presunto do Alentejo (4,7)

Ukupno gledajući, Španjolska ima sedam predstavnika, Italija pet, Portugal pet, dok se izvan velikih pršutarskih sila u top 20 nalaze samo Crna Gora, Srbija i Hrvatska.


Tradicionalne metode kao ključ kvalitete

TasteAtlas naglašava da su kriteriji ocjenjivanja uključivali:

  1. autentičnost proizvodnih postupaka
  2. okus i teksturu
  3. prepoznatljivost regije
  4. dostupnost originalnog proizvoda
  5. kontinuitet tradicije

Upravo tradicija je ono što balkanske pršute drži u igri. Na primjer, užička pršuta koristi autohtone pasmine i minimalno godinu dana zrenja, dok dalmatinski pršut često zrije i do 18 mjeseci, uz presudnu ulogu bure.

Njeguški pršut, pak, slovi po kombinaciji morske soli i hladnih zračnih strujanja s Lovćena, što mu daje posebnu slanost i aromu.


Italija i Portugal drže kontinuitet u vrhu

U talijanskoj konkurenciji najbolje je rangiran prosciutto di San Daniele, kao i Parma, koja drži 6. mjesto s ocjenom 4,6. Portugalski pršuti zauzeli su čak pet mjesta, od 5. do 16. mjesta, što potvrđuje rast njihove međunarodne reputacije.

Španjolski pršuti, uključujući jamón serrano (7. mjesto) i jabugo (9. mjesto), ponovno su pokazali kako kombinacija duge tradicije i strogih propisa i dalje donosi rezultate.


Gdje se mogu kušati balkanski predstavnici?

Prema navodima TasteAtlasa, užička pršuta najdostupnija je na Zlatiboru, u Užicu i u restoranima tradicionalne kuhinje u Beogradu.

Dalmatinski pršut najpoznatiji je u pršutanama Drniša, a široko je dostupan i u Splitu i Dubrovniku, posebno tijekom ljetne turističke sezone.