Hrvatsko tržište nekretnina već se godinama nalazi u proturječnom razdoblju. Dok se cijene stanova kontinuirano penju, podaci pokazuju da je ukupni promet u padu, a sve više građana suočava se s izazovom pronalaska stana koji si mogu priuštiti. O ovim kontradikcijama govorili su ravnatelj Uprave za stambenu politiku Tomislav Jukić i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Vujović, gostujući u emisiji “U mreži Prvog”.
Tema emisije bila je nova državna mjera – program priuštivog najma, koji bi trebao aktivirati dio od više od 600 tisuća praznih nekretnina u Hrvatskoj, dok istodobno zemlji nedostaje oko 230 tisuća stanova.
Jukić: “Program sam po sebi neće riješiti problem, ali je važan kotačić stambene politike”
Prema podacima iz Nacionalnog plana stambene politike, Hrvatska ima izrazito velik broj praznih stanova, a značajan dio njih godinama nije u funkciji. Upravo na toj činjenici temelji se novi model priuštivog najma.
Jukić je pojasnio da je cilj mjere aktivirati stanove koji su prazni duže od dvije godine, a koje bi vlasnici mogli dati u upravljanje APN-u na razdoblje od 3 do 10 godina, uz naknadu koja bi bila medijalna tržišna cijena.
“Iz toga proizlazi da imamo više nego dovoljno stanova te da je veliki dio istih prazan. Jedna od niza mjera kojom se to pokušava riješiti je program priuštivog najma”, rekao je Jukić.
Istaknuo je i da se najmoprimci rangiraju prema kriterijima, pri čemu bi mlade obitelji s više djece trebale dobiti najviše bodova, što mjeru čini i dijelom demografske politike.
Prema njegovim riječima, ovaj model sam nije dovoljan za preokret, ali u kombinaciji s drugim mjerama može doprinijeti cilju da do 2030. godine priuštivo stanovanje postane standard, a ne iznimka.
Vujović: “Ključno je motivirati vlasnike – bez njih nema programa”
Vujović smatra da je odluka o uvođenju priuštivog najma važan signal, ali da će stvarni domet ovisiti o spremnosti vlasnika stanova da svoje nekretnine uključe u sustav.
“Ovo neće biti mjera koja će kratkoročno donijeti rezultate, ali dugoročno će imati utjecaja”, rekao je, naglašavajući kako najveći izazov neće biti provedba, već – motivacija.
Naglasio je da je model osmišljen za one vlasnike koji ne žele iznajmljivati na tržištu, ali ne žele ni da im stan zjapi prazan.
“Ono čime bi ih privukli je da država rješava problem s najmoprimcima te da se dobiva značajan iznos unaprijed”, naveo je.
Prema modelu, vlasnik bi trebao predati funkcionalan stan, a sve ostalo preuzima APN – od ugovora, upravljanja, pa do komunikacije s najmoprimcima.
Pad prometa, rast cijena – tržišni paradoks kojem se ne nazire kraj
U analizi trenutnih trendova Vujović ističe da se na tržištu nekretnina bilježi pad prometa od oko 13 posto, ali da to ne dovodi do pada cijena.
“Inflacija radi svoje, ali i promjene u politici banaka”, dodaje.
Trend pada prometa posebno se osjeti u Zagrebu, gdje je zabilježeno smanjenje od oko 20 posto. Istodobno, tri županije – Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska – bilježe rast.
Prema Vujoviću, tržište pati od nerazmjera između očekivanja prodavatelja i mogućnosti kupaca. Dodatno ga opterećuju visoki troškovi gradnje, nedostatak kvalitetnih novih stanova te povećana potražnja kupaca koji stanove kupuju kako bi zaštitili vrijednost novca.
“Paradoks je da promet pada, a da cijene rastu. Inflacija je glavni generator”, naglašava.
Poseban problem predstavlja nedostatak novogradnje, zbog čega su kupci često “osuđeni” na starije nekretnine, čije su cijene prema mišljenju stručnjaka često nerealne.
