Liječnici tradicionalno bilježe vrijeme smrti u trenutku kada srce prestane raditi. No, prema sve većem broju istraživanja, taj trenutak možda nije i konačan prekid moždanih funkcija. Upravo zato sve je više znanstvenika uvjereno da ljudski mozak ostaje aktivan, barem kratko, i nakon što tijelo službeno uđe u stanje smrti.
Ovu tezu dodatno potkrepljuje istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Stony Brook School of Medicine u New Yorku, jedno od najcitiranijih na tu temu posljednjih godina.
Svijest nakon smrti – što znamo danas?
Istraživači su promatrali pacijente koji su doživjeli zastoj srca, a potom bili uspješno reanimirani. Mnogi od njih opisivali su gotovo identične doživljaje: osjećaj odvojenosti od tijela, jasne vizualne dojmove iz bolničke sobe te iznenađujuću svijest o radnjama medicinskog osoblja.
Znanstvenici navode kako nisu rijetki slučajevi pacijenata koji tvrde da su čuli trenutak kada su liječnici izgovorili točno vrijeme njihove smrti – trenutak kada je srce prestalo raditi, ali mozak nije.
Voditelj istraživanja, dr. Sam Parnia, ističe da povratak u život mijenja psihu i ponašanje ljudi.
“Bili su svjesni svega”
Parnia je u razgovoru za LiveScience pojasnio kako su povratnici iz kliničke smrti vrlo precizno opisivali što se događalo oko njih dok su bili službeno mrtvi.
“Opisivali su svoja iskustva kako su gledali liječnike i medicinsko osoblje kako rade i pokušavaju ih spasiti, bili su svjesni svega”, rekao je Parnia.
U mnogim slučajevima te su izjave bile toliko detaljne da su se poklapale s bilješkama medicinskog osoblja u realnom vremenu. Upravo ta činjenica daje dodatnu težinu tvrdnjama da svijest nije trenutačno izgubljena u trenutku smrti.
Zašto mozak nastavlja raditi?
Prema dostupnim podacima, mozak ne gasi svoje funkcije istog trenutka kada srce stane. Naprotiv, uz pravilno pruženu prvu pomoć, poput umjetnog disanja i masaže srca, mozak i dalje prima oko 50 posto potrebnog kisika, što je dovoljno za održavanje sporijih, ali i dalje aktivnih moždanih valova.
Parnia objašnjava da se takva moždana aktivnost može zadržati nekoliko minuta, a u posebnim okolnostima i znatno duže.
Prema pisanju Daily Maila, pojedine moždane stanice mogu ostati aktivne satima nakon prestanka rada srca, ovisno o uvjetima, temperaturi i brzini intervencije.
Dulja reanimacija – dulja moždana aktivnost
Stručnjaci naglašavaju da trajanje reanimacije izravno utječe na duljinu moždane aktivnosti. Što se duže održava dotok kisika umjetnim putem, to su veće šanse da određeni dijelovi mozga ostanu aktivni.
Važno je naglasiti da se ne radi o punoj svijesti, nego o sporijim neurološkim procesima koji ponekad omogućuju percepciju zvuka, svijest o prostoru i trenutačnu memoriju.
Istraživanja pokazuju da se tijekom kliničke smrti mogu aktivirati dijelovi mozga povezani s vizualnim informacijama, pa se time objašnjava i učestala pojava da preživjeli govore o “gledanju sebe” iz druge perspektive.
Kako pacijenti opisuju trenutak između života i smrti?
Brojni preživjeli govore o:
- osjećaju lebdenja
- udaljavanju od vlastitog tijela
- neobičnoj mirnoći
- pojačanim bojama i zvukovima
- jasnom uvidu u rad medicinskog osoblja
- preciznom slušanju izgovorenog vremena smrti
U gotovo svim slučajevima pacijenti naglašavaju da je iskustvo bilo iznenađujuće racionalno, a ne zbunjujuće ili kaotično, kako bi se očekivalo.
Znanost još traži odgovore
Unatoč brojnim opisima i rastu broja istraživanja, znanstveni svijet i dalje nema konačno objašnjenje fenomena svijesti nakon smrti. Pojam smrti tako više ne izgleda kao jedinstven, jasan trenutak, nego kao proces s više faza.
Novi podaci potiču na dodatno istraživanje granica između života i smrti te otvaraju pitanje koliko dugo ljudski mozak može zadržati trag svijesti, čak i kada je tijelo već izgubilo osnovne funkcije.
