U hrvatskom sustavu skrbi za starije osobe otvara se sve dublja kriza. Cijene smještaja nastavljaju rasti, a liste čekanja u pojedinim županijama protežu se i do 17 godina, što mnoge umirovljenike i njihove obitelji dovodi u tešku poziciju. Dok se država trudi urediti sustav i najavljuje nova ulaganja, teret svakodnevnog funkcioniranja domova sve je veći.
U varaždinskom domu, gdje će uskoro proslaviti svoj 90. rođendan, živi Zvonimir Stilinović, zajedno sa suprugom. Ondje je, kaže, pronašao mir i zajednicu, bez obzira na rastuće troškove.
“Zadovoljni smo, sretni, veseli, imamo lijepo društvo, prijatelje i uživamo. Djeca imaju poslove. Jedan ide u Ameriku, jedan tamo. Svi su završili fakultete, svi rade i svi nas obilaze, paze na nas, čuvaju nas”, ispričao je Stilinović, naglašavajući koliko mu znači stabilno okruženje u trećoj životnoj dobi.
No do takvog mjesta mnogi će čekati godinama. U istom domu jednokrevetna soba prvog stupnja čeka se dulje od desetljeća, a nova poskupljenja počinju već od ponedjeljka. Uprava doma pojašnjava da je rast cijena nužan za opstanak.
“Tako da će najjeftiiji smještaj u dvokrevetnoj sobi s 510 eura skočiti na 620. S tim da je ovo već bilo neodrživo i bez pomoći županije koja je već svake godine doznačila preko milijun eura ne bi mogli funkcionirati”, izjavio je ravnatelj Alen Runac.
Val poskupljenja zahvaća cijelu Hrvatsku
Domovi u više županija već su povisili cijene tijekom ove godine, a novi val tek slijedi.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji očekuje se rast cijena od 35 posto, u Šibensko-kninskoj 20 posto, dok u Zadarskoj županiji cijene rastu 15 posto. Ranije su poskupljenja zabilježena u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji — u rasponu od 20 do 60 posto.
Trenutne cijene soba kreću se od 300 do 1000 eura, dok u privatnim domovima smještaj doseže i 2000 eura.
Sve se to događa u trenutku kada prosječna hrvatska mirovina iznosi 689 eura, što mnoge umirovljenike stavlja pred jednostavan, ali težak izbor — platiti ili odustati.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić ističe da je glavni cilj razvoj izvaninstitucijskih usluga, koje bi starijima omogućile dulji ostanak u vlastitim domovima, a time i rasterećenje domova.
“To nam je cilj, da i budući smještajni kapaciteti kroz nove centre nastave pružati tu izvanistitucijsku uslugu i da onda prolongiraju dolazak u dom. Ako starija osoba može ostati u toplini svog doma onda je politika Vlade da to kroz ovakve izvaninstitucijske usluge to omogućimo”, poručio je ministar, piše Dnevnik.hr.
Velika transformacija lista čekanja
Ministarstvo najavljuje i registar korisnika koji će spriječiti višestruke prijave na više domova istovremeno, što bi trebalo smanjiti umjetno napuhane liste čekanja i dati realniju sliku potreba na terenu.
“Da ćemo definitivno u 2026. drastično smanjiti samu listu čekanja i unaprijediti sustav socijalnih usluga za naše starije i osoba s invaliditetom”, dodao je Piletić.
U Zagrebu se priprema gradnja dva nova doma za starije, što bi trebalo barem djelomično smanjiti pritisak na kapacitete u glavnom gradu, gdje su liste čekanja godinama među najduljima.
Pritužbe rastu, a obitelji traže više prava
Puno pritužbi o stanju u sustavu starije skrbi stiže u ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Najveći je problem, kaže, nedostatak stručnog kadra, ali i nedovoljna podrška obiteljima koje skrbe o starijim članovima.
“Ostaje pitanje kako se njihovi djeca i unuci mogu za njih brinuti jer svi imaju ustavnu obvezu brinuti za svoje stare i nemoćne obaveze ali ljudi to ne mogu ostvariti ako su u radnom odnosu. Trenutno jedino što imaju je pet neplaćenih radnih dana, što sigurno nije dovoljno”, istaknula je.
Za mnoge je tako dom i dalje jedina održiva opcija, no to gdje će provesti starost, koliko će čekati i hoće li dobiti pomoć pri plaćanju — ovisi ponajviše o mjestu stanovanja i dubini vlastitog džepa. Sustav, koji se godinama prilagođavao presporo, sada ubrzava reforme u pokušaju da odgovori na izazove starenja stanovništva.
