Dok dio Europe i dalje govori o “teretu”, iz Kijeva stižu brojke i poruke koje mijenjaju sliku rata i budućnosti obrane kontinenta.
Ukrajina danas raspolaže s oko 900.000 aktivnih vojnika, a njezina obrambena industrija doživjela je dramatičan rast koji je mnoge zatekao. Ono što je prije nekoliko godina bila vojska oslonjena na pomoć izvana, sada se pretvara u jednog od ključnih igrača modernog ratovanja, osobito u segmentu dronova.
Od ovisnosti do industrijske sile
Od početka ruske invazije 2022. godine Ukrajina je prošla duboku vojnu i industrijsku transformaciju. Broj tvrtki u obrambenom sektoru porastao je s oko 300 na više od 1000, pri čemu je većina u privatnom vlasništvu. Danas se više od polovice oružja i streljiva proizvodi unutar zemlje, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na početak rata.
Unatoč tome, u dijelu Europe i dalje je prisutan narativ da je Ukrajina “financijski teret” za zapadne proračune. Taj stav najčešće dolazi iz političkih krugova koji zagovaraju smanjenje pomoći Kijevu. No stručnjaci upozoravaju da takav pogled zanemaruje ključne promjene na terenu.
Finski predsjednik Alexander Stubb jasno je opisao novu realnost:
„Mi Europljani moramo shvatiti da trebamo Ukrajinu više nego što ona treba nas.“
Rat dronovima mijenja pravila igre
Jedan od najvažnijih segmenata ukrajinskog napretka odnosi se na bespilotne sustave. Prema dostupnim podacima, čak 80 do 85 posto napada na ruske ciljeve izvodi se dronovima. Proizvodnja je eksplodirala, s oko dva milijuna komada 2024. na četiri milijuna prošle godine, uz daljnji rast.
Ukrajina je razvila i dronove presretače, koji značajno smanjuju troškove obrane u odnosu na skupe zapadne sustave. Predsjednik Volodimir Zelenskij navodi da se u pojedinim segmentima već stvara višak proizvodnje, što otvara prostor za izvoz sigurnosnih tehnologija.
Suradnja se već proširila i na zemlje Bliskog istoka, posebno u području obrane od napada dronovima.
Zapad uči od Ukrajine
Promjena nije vidljiva samo u tehnologiji, već i u vojnom znanju. Dok su ukrajinski vojnici ranije odlazili na obuku u NATO zemlje, danas se situacija okreće.
Njemački general Christian Freuding izjavio je:
„Obuku danas nitko ne razumije bolje od Ukrajinaca, jer oni svakodnevno djeluju u uvjetima rata dronovima“
Dodao je i da će Bundeswehr sve više koristiti ukrajinska iskustva u obuci vlastitih vojnika.
Na jednoj NATO vježbi ukrajinske snage pokazale su koliko su zapadne vojske nepripremljene za ovakav način ratovanja. Mali ukrajinski odred uspio je neutralizirati znatno veće NATO postrojbe simulacijom napada dronovima.
Jeftinija rješenja, veća učinkovitost
Stručnjaci upozoravaju da zapadne vojske i dalje ovise o skupim sustavima, dok Ukrajina razvija znatno jeftinije i masovno primjenjive tehnologije. Slični problemi uočeni su i kod SAD-a u sukobima na Bliskom istoku, gdje je obrana od jeftinih dronova pokazala ograničenja.
Uz zračne sustave, Ukrajina razvija i kopnene robote te digitalne platforme za upravljanje bojištem. Ti sustavi integriraju satelitske podatke, umjetnu inteligenciju i izviđačke dronove.
Jedan ukrajinski časnik izjavio je za New York Times:
„Bolje je u borbu poslati metal nego ljude. Ljudski životi su dragocjeni, a roboti ne krvare.“
Nova uloga u europskoj sigurnosti
Sve više analitičara smatra da Ukrajina više nije samo korisnik pomoći, već ključni element buduće europske obrane. U analizi Vijeća za vanjske odnose istaknuto je da Ukrajina Europi donosi tri ključne prednosti: brz razvoj oružja, visoku prilagodljivost i niže troškove proizvodnje.
U političkim krugovima sve češće se otvara pitanje integracije Ukrajine u europske obrambene strukture nakon završetka rata.
