Kad je David Hole prije nekoliko godina uzeo detektor metala i otišao u park Maryborough blizu Melbournea, bio je uvjeren da će možda naletjeti na poneki grumen zlata. Područje je poznato po legendarnoj australskoj zlatnoj groznici iz 19. stoljeća, pa se pronalazak nečeg vrijednog nije činio potpuno nerealnim. No ono što je ondje našao nadmašilo je sva očekivanja – i to ne samo njegova, nego i stručnjaka diljem Australije.
Teški, crvenkasti kamen koji je iskopao bio je toliko neobičan da ga je odmah ponio kući kako bi ga detaljnije proučio. Pokušao ga je razbiti čekićem, piliti, pa čak i rezati, uvjeren da će u njegovoj unutrašnjosti pronaći zlato. Međutim, ni najgrublja udarci nisu uspjeli stvoriti pukotinu.
Tek godinama kasnije saznao je razlog – nije se radilo o običnom kamenu, niti je skrivao zlato. Bio je to meteorit.
Kako navodi Science Alert, značaj pronalaska potvrđen je tek kada je David odnio kamen u Melburnski muzej, gdje ga je pregledao geolog Dermot Henry, čovjek koji je u više od tri desetljeća rada vidio tisuće kamenih uzoraka.
„Imao je taj oblikovan, rupičast izgled“, rekao je Henry za Sydney Morning Herald. „To se stvara kada prolaze kroz atmosferu; izvana se tope, a atmosfera ih oblikuje.“
Henry je objasnio kako je ovo jedan od samo dva meteorita koje je u 37 godina rada prepoznao kao autentične. Takva rijetkost već je bila dovoljna da uzorak pobudi pozornost znanstvene zajednice, no ispostavilo se da vrijedi još više od same priče o neobičnom pronalasku.
Istraživači su objavili znanstveni rad u kojem su detaljno opisali meteorit, nazvan Maryborough, star čak 4,6 milijardi godina – što ga čini vršnjakom samog Sunčevog sustava. Težak je 17 kilograma, a analiza njegovog sastava pokazala je da pripada skupini hondrita tipa H5, poznatoj po visokom udjelu željeza i ekstremnoj starosti.
„Meteoriti su najjeftiniji način istraživanja svemira. Oni nas vraćaju u prošlost, pružajući tragove o starosti, formiranju i kemijskom sastavu našeg Sunčeva sustava (uključujući Zemlju)“, objasnio je Henry.
Iako točna starost boravka meteorita na Zemlji nije poznata, procjenjuje se da je pao na naš planet između 100 i 1.000 godina prije nego što ga je Hole pronašao. Stručnjaci pretpostavljaju da potječe iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, gdje se asteroidne stijene neprestano sudaraju i katapultiraju fragmente kroz Sunčev sustav.
„Ovaj meteorit najvjerojatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a izbacili su ga drugi asteroidi koji su se međusobno sudarili, da bi jednog dana pao na Zemlju“, rekao je Henry za Kanal 10.
Pronalazak iz Maryborougha posebno je značajan jer je u cijeloj državi Viktoriji do sada zabilježeno samo 17 meteorita, a ovaj je – odmah iza 55-kilogramskog primjerka iz 2003. – drugi najveći hondritski meteorit ikad pronađen u tom području.
Vrijednost mu daleko nadmašuje grumen zlata, a još više nadmašuje priču s početka – onu o čovjeku koji je mislio da drži kamen s najvrjednijim metalom na svijetu. Umjesto toga, držao je komad svemira.
