Japan se nalazi u najdramatičnijoj sigurnosnoj transformaciji od završetka Drugog svjetskog rata. Zemlja koja je desetljećima njegovala strogo obrambenu doktrinu sada ubrzano mijenja smjer i gradi najambicioznije vojne kapacitete u modernoj povijesti. Najnoviji signal tog zaokreta stigao je kada je novi japanski ministar obrane Shinjiro Koizumi javno pozvao na nabavu nuklearnih podmornica, čime je potvrdio da se Tokyo sve manje oslanja na tradicionalni pacifizam, a sve više na vlastitu projekciju moći.
Ovaj zaokret nije samo tehnička promjena nego duboka geostrateška transformacija jedine zemlje koja je bila cilj nuklearnog bombardiranja. Unatoč povijesnoj traumi, japanska vladajuća koalicija – Liberalno-demokratska stranka i Japanska inovativna stranka – danas otvoreno zagovara posjedovanje podmornica nove generacije koje bi imale vertikalne lansirne sustave i projektili dugog dometa. Nakon dugih nagađanja, potvrđeno je da se radi o platformama pogonjenima nuklearnom energijom i opremljenima krstarećim projektilima.
Japanova tradicionalno obrambena doktrina godinama je bila ograničena ustavnim člankom 9, no vlada premijera Fumia Kishide već je 2022. usvojila tri nove strategije koje su potpuno redefinirale sigurnosni okvir zemlje. Ključna promjena bila je legalizacija protuofenzivnih operacija, što znači da Japan može napasti protivničke baze ako postoji neposredna prijetnja – primjerice, iz Sjeverne Koreje.
Proračunska ograničenja također padaju. Vojni izdaci, desetljećima ograničeni na 1% BDP-a, smiju rasti do 2%, što je najveći skok od američke okupacije. Odobrena je nabava oružja dugog dometa, ukinuta je zabrana izvoza smrtonosnog oružja, a tradicionalna interpretacija pacifizma zamijenjena je konceptom kolektivnog prava na samoobranu. Time Japan može reagirati čak i ako nije izravno napadnut, nego su ugroženi njegovi saveznici – prvenstveno Sjedinjene Države.
Za Japance, ovo je povijesna prekretnica.
Koizumi je poručio:
„Japan se nalazi na prijelomnici. Moramo se odmaknuti od ustaljenih praksi i stvoriti društvo koje odgovara novom dobu. Kada se prijetnje pretvaraju u stvarnost, može li naša samoobrambena snaga u potpunosti zaštititi našu zemlju? Iskreno govoreći, trenutna sposobnost nije dovoljna.“
Japansko okruženje dodatno zaoštravaju Sjeverna Koreja, stalne tenzije oko Tajvana i sve agresivniji kineski nastupi u Istočnom kineskom moru. Rusija je nakon invazije na Ukrajinu pojačala vojno prisustvo na Dalekom istoku, a pritom Japan – iako tehnološki jedna od najnaprednijih vojski na svijetu – sve više osjeća da pasivnost više nije opcija.
Global Firepower Index 2025. rangira Japan na 8. mjesto od 145 zemalja, odmah iza Kine u Aziji. Japanske obrambene snage broje 247.150 aktivnih vojnika, uz 56.000 u rezervi. Služenje vojnog roka nije obavezno, ali se o tom modelu po prvi put ozbiljno razgovara.
Na političkoj sceni dodatni zaokret donosi nova premijerka Sanae Takaichi, koja proces želi znatno ubrzati. Posebno upozorava na mogućnost kineske blokade Tajvanskog tjesnaca, što naziva „situacijom koja ugrožava japansko preživljavanje“. Tim argumentom Tokio može aktivirati pravo na kolektivnu samoobranu i intervenirati.
Kina je odgovorila vrlo oštro.
Glasnogovornik ministarstva obrane Jiang Bin izjavio je:
„Japan u pokušaju da opravda svoje rastuće vojne ambicije, stvara neosnovane priče i grubo pretjeruje. Kina je izrazito nezadovoljna zbog toga.“
Peking podsjeća na povijesne agresije Japana i upozorava da Japan „mora ozbiljno uzeti u obzir te lekcije“. U Tokiju naglašavaju da se ne radi o povratku militarizmu, nego o prilagodbi novoj sigurnosnoj realnosti.
Američki analitičari upozoravaju da se pred našim očima događa tektonska promjena.
Christopher B. Johnstone iz Centra za međunarodne studije kaže:
„Događa se najveća geostrateška promjena nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj paket, ako se ostvari u cijelosti, potpuno će razbiti sve ono što je gradilo japansku politiku od 1947. godine.“
Johnstone naglašava da Japan želi preuzeti veću ulogu u Indopacifiku, uz modernizaciju vojske i povezivanje s ekonomskom sigurnošću – poluvodiči, umjetna inteligencija i kibernetička obrana postaju ključna područja.
I dok se strateške doktrine mijenjaju, mijenja se i stav javnosti. Nekada snažno protivljenje nuklearnom oružju vidljivo slabi. Danas već 40% Japanaca smatra da bi zemlja trebala posjedovati nuklearno oružje. Japan posjeduje naprednu civilnu nuklearnu tehnologiju, uključujući obogaćivanje uranija i proizvodnju plutonija, što ga čini latentnom nuklearnom silom – zemljom koja bi, donese li se politička odluka, mogla razviti nuklearno oružje u roku od godinu dana.
