Hrvatska se, prema najnovijim podacima Eurostata, nalazi među državama Europske unije s najmanjim brojem izdanih dozvola privremene zaštite ukrajinskim izbjeglicama, i to u trenutku kada se rat u Ukrajini i dalje ne nazire kraju.
Do 31. listopada 2025. godine, čak 4,3 milijuna Ukrajinaca napustilo je svoju zemlju i pronašlo privremeni dom u nekoj od država članica EU-a.
Najviše ih je smješteno u Njemačkoj (1.229.960), Poljskoj (965.005) i Češkoj (393.005). Samo te tri zemlje zbrinule su više od 60 posto svih ukrajinskih izbjeglica koji se trenutačno nalaze unutar Europske unije.
Tko su ukrajinske izbjeglice u EU-u?
Struktura izbjegličke populacije pokazuje jasnu sliku ratnih okolnosti. Od ukupnog broja osoba pod privremenom zaštitom:
- 43,8 posto su žene
- 25,5 posto muškarci
- 30,8 posto čine djeca i maloljetnici
Riječ je, dakle, ponajviše o civilima, obiteljima i majkama s djecom, što dodatno opterećuje sustave socijalne skrbi zemalja domaćina.
Naglo povećanje broja izbjeglica nakon odluke Kijeva
Eurostat navodi kako je broj izdanih dozvola privremene zaštite snažno porastao u rujnu i listopadu, kada je izdano 145.600 novih dozvola. Razlog se povezuje s odlukom ukrajinske vlade iz kolovoza, kojom je muškarcima u dobi od 18 do 22 godine omogućeno napuštanje zemlje.
U tom je razdoblju i Hrvatska zabilježila rast broja izbjeglica.
Hrvatska: Četvrta od dna u EU-u
Na kraju listopada, u Hrvatskoj je status privremene zaštite imalo 28.070 ukrajinskih državljana, što je gotovo četiri tisuće više nego tijekom ljeta 2024. godine.
Unatoč tom rastu, Hrvatska se i dalje nalazi među državama s najmanjim brojem izdanih dozvola, iza Malte, Cipra i Slovenije. Time smo četvrti od kraja u cijeloj Europskoj uniji.
Više od 124 milijuna eura za smještaj i zbrinjavanje
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatska je dosad izdvojila 124.835.306,92 eura za sufinanciranje troškova zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine.
Vlada je još u ožujku 2022. godine donijela odluku o sufinanciranju privatnog smještaja, koja vrijedi i danas. Cijene se od tada nisu mijenjale.
Prema važećem cjeniku:
- Maksimalna mjesečna naknada iznosi 477,80 eura
- Trošak za samca iznosi 6,64 eura po danu
- Za obitelji je iznos razrađen po članu
Ugovori o najmu sklapaju se na šest mjeseci, uz mogućnost produljenja do najviše godinu dana.
Tko ima pravo na privremenu zaštitu?
Pravo na privremenu zaštitu imaju osobe koje su boravile u Ukrajini na dan 24. veljače 2022., bez obzira na državljanstvo, a koje se ne mogu sigurno vratiti u zemlju ili regiju podrijetla.
Ta odluka, donesena u ožujku 2023., vrijedi do 4. ožujka 2026. godine.
Gdje žive Ukrajinci u Hrvatskoj?
Najnovija istraživanja pokazuju da većina izbjeglica živi u privatnim stanovima i kućama, dok je tek manji dio smješten u organiziranom kolektivnom smještaju.
Najviše ih je:
- u Istri
- na području Like, oko Gospića i Korenice
- u Slavoniji
- u Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj
Mnogi su se brzo uključili u tržište rada – neki rade na daljinu, dok su drugi pronašli posao u ugostiteljstvu, trgovini i uslugama. Dio izbjeglica otvorio je i vlastite obrte i mala poduzeća.
Većina želi ostati u Hrvatskoj
Prema istraživanjima na koja se poziva Jutarnji list, 69 posto ukrajinskih izbjeglica želi ostati u Hrvatskoj barem sljedećih pet godina.
Koliko je točno ljudi od početka rata prošlo kroz Hrvatsku, nije moguće doznati, jer službene stranice MUP-a sadrže podatke ažurirane posljednji put 1. ožujka 2023. godine, iako postoji posebna stranica „Hrvatska za Ukrajinu“ namijenjena upravo tim informacijama.
