Od 1. siječnja 2026. godine kreće novi sustav fiskalizacije u Hrvatskoj, koji će u potpunosti digitalizirati izdavanje i zaprimanje računa.
Rok za prilagodbu istječe – no brojni poduzetnici još uvijek nisu spremni, a na terenu vlada zbunjenost i nesigurnost.
Više od 100 tisuća poduzetnika još nije izabralo posrednika
Prema službenim podacima Ministarstva financija, više od 100.000 poduzetnika još uvijek nije izabralo svog posrednika, iako je to zakonska obveza.
Riječ je o tvrtkama i obrtima koji će od 1. siječnja morati izdavati i primati elektroničke račune (eRačune) te ih automatski slati Poreznoj upravi.
„Prema službenim podacima koje je dalo ministarstvo, to je negdje oko 100 tisuća poduzetnika koji nisu izabrali posrednika. Vjerujem da je danas situacija nešto bolja, ali mnogi i dalje čekaju. Jedan mi je poduzetnik rekao da će ‘vidjeti stanje nakon Nove godine’, što samo pokazuje da ne razumiju da je to stvarna obveza“, izjavila je Đurđica Mostarčić iz Sekcije računovođa HOK-a.
Sve transakcije bit će praćene u realnom vremenu
Novim sustavom eRačuni postaju obvezni za sve izdavatelje PDV-a, dok će ih svi ostali subjekti morati zaprimati.
Svaki račun koji se izda ili zaprimi bit će automatski poslan Poreznoj upravi, gdje će se podaci uspoređivati u realnom vremenu.
Sustav će omogućiti transparentan nadzor nad kupnjom, prodajom i cijenama, što znači da će se svaki izdan i zaprimljen račun pratiti digitalno, bez papira.
U tom procesu ključnu ulogu imaju posrednici, odnosno informacijske tvrtke koje povezuju izdavatelje i Poreznu. Upravo pronalazak tih posrednika pokazao se kao najveći izazov, pogotovo za male trgovce i obrtnike.
Računovođe upozoravaju: “Sustav je još nejasan”
Stručnjaci ističu da mnogi poduzetnici nisu sigurni kako točno trebaju primjenjivati nova pravila, pogotovo kada je riječ o vrstama računa i kodovima.
„Još uvijek imamo mnogo upita. Ima situacija gdje nismo sigurni ide li eRačun, račun o potrošnji ili obični račun. Najviše problema stvaraju KPD oznake – one su u praksi postale prava glavobolja“, rekao je Ivan Petarčić, porezni savjetnik iz RRIF-a.
Uvođenje digitalnog sustava za većinu poslovnih subjekata znači i dodatne troškove, jer mnogi moraju nabaviti novu opremu, softver i prilagoditi način poslovanja.
Računovođe upozoravaju da bi dio manjih poduzetnika mogao imati privremene poteškoće u prvim danima primjene sustava.
Ministar Primorac: “Kazne nisu cilj, ali ih neće biti moguće izbjeći”
Ministar financija Marko Primorac poručio je da su kazne predviđene za one koji namjerno izbjegavaju prilagodbu, no da se neće kažnjavati greške koje se dogode nenamjerno.
„Ukoliko se potvrdi da pojedini porezni obveznici namjerno čine propuste i opstruiraju sustav, prikrivajući poslovanje, takvi će biti nadzirani i sankcionirani.
Ali cilj nije represija, nego uspostava funkcionalnog i modernog sustava“, izjavio je Primorac.
Dodao je da će se tehničke poteškoće rješavati u hodu, a država je, prema njegovim riječima, „u potpunosti spremna za digitalni iskorak“.
„Cilj fiskalizacije 2.0 nije maltretiranje poreznih obveznika, već povijesni korak prema digitalnoj ekonomiji“, naglasio je ministar.
Mali obrtnici najviše strahuju
Mnogi obrtnici ističu da su se u posljednjih nekoliko mjeseci suočili s velikim administrativnim pritiskom, a sada im dolazi još jedan sloj obaveza.
Najveći strah odnosi se na moguće pogreške u sustavu i kašnjenje u isporuci računa, što bi moglo izazvati blokadu poslovanja.
Neki upozoravaju i na troškove koje će morati snositi sami. „Posrednici naplaćuju uslugu, a softverske prilagodbe također nisu besplatne. Za male obrtnike to su realni troškovi koji mogu značiti razliku između opstanka i zatvaranja obrta“, poručuju iz Hrvatske obrtničke komore.
Digitalizacija koja mijenja sve
Fiskalizacija 2.0 donosi potpuno digitalno praćenje svih financijskih transakcija u zemlji, čime Hrvatska ulazi u novu fazu porezne kontrole i transparentnosti.
Ipak, prelazak na digitalni sustav za mnoge male poslovne subjekte predstavlja veliki izazov, osobito u prvim mjesecima primjene.
Novi sustav označava kraj papirnatih računa, a svi podaci o prometu, kupcima i cijenama bit će dostupni Poreznoj upravi u stvarnom vremenu.
Cilj je povećati transparentnost, smanjiti sivu ekonomiju i olakšati praćenje prometa roba i usluga.
Službeno, novi sustav kreće 1. siječnja 2026. godine, a inspekcijski nadzori počet će već u prvim tjednima nove godine.
