Od 1. siječnja 2026. godine mijenjaju se uvjeti za odlazak žena u starosnu mirovinu.
Prema novim pravilima, žene će za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu morati navršiti 64 godine života, što je tri mjeseca više nego dosad.
Riječ je o nastavku prijelaznog razdoblja započetog prije nekoliko godina, s ciljem postupnog izjednačavanja uvjeta za muškarce i žene do 2030. godine, piše portal Mirovina.hr.
Postupno izjednačavanje uvjeta
Novi propisi predviđaju da će se dobna granica za žene povećavati svake godine za tri mjeseca, sve do 2030., kada će i muškarci i žene imati jednake uvjete za odlazak u mirovinu – 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Ova promjena dolazi nakon što je referendumska inicijativa “67 je previše” 2019. godine zaustavila ranije planirano podizanje dobne granice.
Ipak, Vlada je nastavila uvoditi reforme koje potiču dulji ostanak u svijetu rada, ali na blaži i postupan način.
Poticaji za dulji radni vijek
Građani koji se odluče raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, ostvaruju pravo na povećanje (bonifikaciju) mirovine od 0,45 posto za svaki mjesec dodatnog rada.
Na taj način mogu povećati iznos svoje mirovine i do nekoliko postotaka godišnje, ovisno o tome koliko se dulje zadrže u radnom odnosu.
Također, umirovljenici stariji od 65 godina mogu raditi puno radno vrijeme, uz isplatu polovice mirovine, što im omogućuje dodatni prihod i dulju financijsku stabilnost.
Novi uvjeti i za prijevremenu mirovinu
Uz starosnu, mijenjaju se i uvjeti za prijevremenu mirovinu žena.
Tijekom 2025. godine žene su mogle otići u prijevremenu mirovinu s 58 godina i devet mjeseci života i 33 godine i devet mjeseci radnog staža.
Od 1. siječnja 2026. ta se granica pomiče: bit će potrebno 59 godina života i 34 godine staža.
Za muškarce uvjeti ostaju isti – 60 godina života i 35 godina staža.
Ovakvim postepenim pomicanjem, žene će do 2030. godine imati potpuno jednake uvjete kao muškarci, kako za starosnu, tako i za prijevremenu mirovinu.
Dodatni staž po djetetu – mjera koja ostaje
Jedna od najvažnijih mjera mirovinske reforme koja ostaje na snazi odnosi se na dodatni staž po djetetu.
Od srpnja 2025. godine, ženama koje odlaze u mirovinu priznaje se dodatnih godinu dana radnog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete.
Cilj te mjere je smanjiti rodni jaz u mirovinama, jer žene u prosjeku i dalje primaju oko 20 posto niže mirovine od muškaraca, ponajviše zbog prekida karijere zbog brige o djeci.
No, ova pogodnost u punom opsegu vrijedi samo za buduće umirovljenice.
Žene koje su se umirovile od siječnja 2019. godine dobivaju šest mjeseci dodatnog staža po djetetu, dok one umirovljene prije tog datuma nemaju pravo na ovu naknadu.
Rodna ravnopravnost i realnost tržišta rada
Iako se izjednačavanje dobne granice tumači kao korak prema rodnoj ravnopravnosti, pojedine udruge upozoravaju da tržište rada još uvijek nije prilagođeno starijim radnicama.
Statistike pokazuju da je zapošljivost žena starijih od 55 godina i dalje znatno niža, posebno u privatnom sektoru.
S druge strane, HZMO i Ministarstvo rada tvrde da su novim mjerama osigurani mekši prijelazi, a žene koje žele ranije otići u mirovinu i dalje to mogu učiniti, ali uz umanjenje.
To umanjenje ovisi o godinama staža i mjesecima prijevremenog odlaska, a u prosjeku iznosi 0,2 posto po mjesecu, odnosno 2,4 posto po godini ranijeg umirovljenja.
Povećanje mirovina u 2026.
Od 1. siječnja 2026. godine na snagu stupa i povećanje invalidskih i starosnih mirovina za 10 posto, što je dio mirovinske reforme iz srpnja 2025.
Tako će žene koje ove godine ostvare pravo na mirovinu primiti povećane iznose, a uz to će im se priznavati i dodatni staž po djetetu.
Povećanje će se odnositi i na mirovine ostvarene po posebnim propisima, dok će faktor za izračun mirovine kod potpunog gubitka radne sposobnosti porasti s 1,0 na 1,1.
Kretanje prema jednakim pravilima do 2030.
U skladu s europskim praksama i preporukama, Hrvatska do 2030. planira potpuno izjednačiti uvjete za mirovinu između spolova.
Tada će i žene i muškarci morati imati 65 godina života i najmanje 15 godina staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
Za one koji žele dulje ostati aktivni, mirovinski sustav predviđa i dodatne poticaje, dok se paralelno radi na reformi dopunskih prava i digitalizaciji HZMO-a.
Prema najavama Ministarstva rada, u 2026. godini bit će uvedene nove online usluge za umirovljenike, među njima i digitalna evidencija staža, koja će pojednostaviti uvid u sve podatke o uplati doprinosa.
