Od 1. siječnja 2026. godine invalidske mirovine u Hrvatskoj rastu za 10 posto, što je rezultat mirovinske reforme donesene u srpnju ove godine.
Uz povećanje, korisnicima se od Nove godine otvara i nova mogućnost – rad uz istodobno primanje mirovine.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u zemlji trenutno ima 81.887 korisnika invalidskih mirovina, što je za oko 3.000 manje nego prošle godine kada ih je bilo 84.985.
Više od 80 tisuća korisnika invalidskih mirovina
Od ukupnog broja, 77.282 umirovljenika ostvarilo je pravo na mirovinu s manje od 34 godine radnog staža, a njihova prosječna mjesečna mirovina iznosi 455 eura.
To je desetak eura manje od ukupnog prosjeka invalidskih mirovina, koji trenutačno iznosi 465 eura, odnosno 31,66 posto prosječne plaće u državi.
Građani koji imaju 35 do 39 godina radnog staža primaju u prosjeku 623 eura, dok oko 600 korisnika s više od 40 godina rada prima 699 eura.
Iako su to iznosi koji su i dalje ispod prosjeka ukupnih mirovina, rast od 10 posto donosi određeno rasterećenje za tu skupinu građana.
Invalidske mirovine pretvorene u starosne
Prema podacima HZMO-a, dio korisnika koji je invalidsku mirovinu naknadno preveo u starosnu također čini značajan broj – ukupno 62.487 umirovljenika.
Njihova je prosječna mirovina 584 eura, što je oko 120 eura više od prosjeka invalidske mirovine.
Najveći dio tih umirovljenika – njih 58.617 – ima manje od 34 godine radnog staža i prima u prosjeku 574 eura.
Oni koji su radili između 35 i 39 godina imaju mirovinu od 740 eura, dok samo 500 korisnika s više od 40 godina rada prima iznadprosječnih 740 eura.
Čak 94 posto umirovljenika u toj skupini i dalje prima manje od prosjeka, što jasno pokazuje da i nakon reformi invalidske mirovine ostaju među najnižima u sustavu.
Povećanje od 10 posto i novi izračun
Povećanje od 10 posto rezultat je promjene mirovinskih faktora koji određuju iznos invalidske mirovine.
Za mirovine ostvarene zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i one koje su prevedene u starosne, faktor raste s 1,0 na 1,1.
Za djelomični gubitak radne sposobnosti, faktor raste s 0,8 na 0,9.
Tako će korisnici od siječnja 2026. imati veće iznose, a razlika će se osjetiti već u prvim isplatama.
Povećanje se odnosi na sve vrste invalidskih mirovina, i onih ostvarenih po općim propisima, i onih po posebnim zakonima.
Nove mogućnosti: rad uz mirovinu
Jedna od najvećih novosti u 2026. godini odnosi se na mogućnost rada uz primanje mirovine.
Korisnici invalidske mirovine, uključujući i one koji su ostvarili pravo zbog potpune nesposobnosti za rad, moći će raditi i istovremeno primati polovicu mirovine.
Time se invalidima koji žele ostati aktivni ili popraviti svoj financijski položaj omogućuje veća fleksibilnost i sudjelovanje na tržištu rada.
To je dosad bilo omogućeno samo korisnicima starosnih mirovina, no novim izmjenama ta mogućnost sada se proširuje i na invalidske korisnike.
“Cilj reforme je povećati financijsku sigurnost osoba s invaliditetom, ali i omogućiti njihovo aktivnije uključivanje u društvo i tržište rada,” navodi se u objašnjenju HZMO-a.
Invalidske mirovine – pokazatelj društvene brige
Iako povećanje od 10 posto ne donosi drastičan skok, stručnjaci ističu da je riječ o važnom koraku prema većoj socijalnoj pravednosti.
Osobe koje su izgubile radnu sposobnost često su i najugroženije skupine u društvu, pa im svako povećanje znači osjetnu razliku u svakodnevnom životu.
Prema podacima HZMO-a, čak više od 80 posto korisnika invalidske mirovine živi s primanjima ispod državnog prosjeka, što i dalje otvara pitanje dugoročne održivosti sustava.
Od početka 2026. godine država planira dodatne mehanizme nadzora i kontrole isplata mirovina, kako bi se osiguralo da povećanja doista budu isplaćena svima koji na njih imaju pravo.
