Prvim danom nove godine na snagu je stupio paket zakona i uredbi koji donosi promjene u području gradnje, mirovina, zdravstva, rada, kulture i studentskih prava. Riječ je o mjerama koje su obilježile kraj prošle godine i izazvale brojne političke i stručne rasprave, a dio njih već se počeo primjenjivati u praksi.
Zakone je krajem godine većinom glasova izglasao Hrvatski sabor, uz protivljenje oporbe, a najviše pozornosti izazvale su izmjene u prostornom uređenju i gradnji, kao i ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike.
“Bačićevi zakoni”: digitalizacija prostora i brže dozvole
Na snagu su stupili Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, u javnosti često nazivani “Bačićevim zakonima”, prema ministru nadležnom za graditeljstvo.
Prema novim pravilima, svi prostorni planovi moraju biti digitalizirani, standardizirani i povezani s sustavom eDozvola, čime se želi ubrzati i pojednostaviti administrativne postupke. Ishođenje građevinskih dozvola, osobito za obiteljske kuće, prema zakonu ne bi smjelo trajati dulje od 30 dana.
Novost je i da se etažiranje turističkih građevina može provoditi isključivo u zonama hotela visoke kategorije, dok se prvi put uvodi obveza izrade Plana održavanja zgrada. Također, propisan je i BIM model, digitalni 3D sustav koji povezuje projektante, investitore i izvođače s ciljem veće preciznosti i učinkovitosti gradnje.
Vraća se i institut urbane komasacije, ukinut 2014. godine. Komasaciju može zatražiti 50 posto plus jedan vlasnik zemljišta, a obuhvat određuje jedinica lokalne samouprave.
Od 1. siječnja primjenjuju se i kaznene odredbe prema kojima će se upravitelji zgrada sankcionirati ako nisu podnijeli zahtjev za OIB zgrade, sukladno Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada.
Donošenje ovih zakona pratile su oštre kritike oporbe, koja tvrdi da se njima pogoduje interesima krupnog kapitala na štetu građana te je najavila obraćanje Ustavnom sudu i pokretanje referenduma.
Umirovljenici: ukidanje penalizacije i veće invalidske mirovine
Iako je Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) stupio na snagu još u srpnju, dio njegovih odredbi počeo se primjenjivati upravo danas. Među najvažnijima je ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje.
Korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida se smanjenje polaznog faktora od prvog dana idućeg mjeseca nakon što navrše 70 godina života. Ova se mjera odnosi i na zatečene korisnike koji su propisanu dob navršili prije 1. siječnja 2026. godine.
Od danas vrijedi i povećanje invalidskih mirovina za 10 posto. Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i za invalidske mirovine prevedene u starosne, povećan je s 1,0 na 1,1, dok je za djelomični gubitak radne sposobnosti povećan s 0,8 na 0,9.
Rad uz mirovinu i nove mogućnosti za obrtnike
Izmjene donose i veće mogućnosti rada uz mirovinu. Uvedena je opcija rada duljeg od polovice punog radnog vremena, uključujući i puno radno vrijeme, nakon navršenih 65 godina, uz isplatu pola mirovine.
Obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti omogućeno je stjecanje prava na starosnu mirovinu s 65 godina života i 15 godina staža, uz korištenje polovice mirovine bez prestanka rada.
Omogućena je i isplata mirovine korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno, kao i korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu.
Od danas se primjenjuju i izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kojima se poslovi isplate državnih poticajnih sredstava prenose s Ministarstva financija na Ministarstvo rada.
Minimalna plaća i promjene u zdravstvu
Na snagu je stupila i Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu, prema kojoj minimalna plaća iznosi 1.050 eura bruto.
U području zdravstva, Ministarstvo zdravstva donijelo je novu uputu o dopunskom radu zdravstvenih radnika. Prema novim kriterijima, dopunski rad kod privatnih poslodavaca neće se odobravati u djelatnostima gdje su liste čekanja dulje od 120 dana.
Uputa, upućena bolničkim ravnateljima, po prvi put precizno i mjerljivo definira uvjete za odobravanje dopunskog rada kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun. Primjenjuje se na zdravstvene radnike koji suglasnost zatraže nakon 1. siječnja 2026., dok će se na postojeće suglasnosti primjenjivati pri potpisivanju novog ugovora.
Kulturna iskaznica i veća studentska primanja
Od danas je aktivan i projekt Kulturne iskaznice. Mladi koji navrše 18 godina imaju pravo na vaučer od 100 eura, koji mogu iskoristiti za kupnju knjiga, ulaznica za kino, kazalište, izložbe, koncerte klasične ili jazz glazbe, kao i pretplate na dnevne novine.
Projekt je uvelo Ministarstvo kulture i medija s ciljem približavanja kulture mladima i poticanja kulturne potrošnje u svim dijelovima Hrvatske.
Istodobno, od 1. siječnja povećana je minimalna satnica za studentske poslove sa 6,06 na 6,56 eura, a temeljem izmjena Pravilnika o porezu na dohodak studentima je neoporezivi primitak povećan za 10 posto, na 12.000 eura u 2026. godini.
