Ljudi koji dožive stotu godinu života često dijele više zajedničkih obilježja, a jedno od njih, prema znanstvenim istraživanjima, odnosi se na krvnu grupu. Iako na dugovječnost utječe niz čimbenika – od genetike i životnih navika do zdravstvene skrbi – sve je više dokaza da krvna grupa ima važnu ulogu u otpornosti na bolesti i ukupnom zdravlju u starijoj dobi.
Istraživanja pokazuju da je među osobama koje dožive 100 godina najzastupljenija krvna grupa 0. Upravo se ta krvna grupa u znanstvenim radovima često povezuje s nižim rizikom od niza ozbiljnih bolesti, što može objasniti zašto se češće pojavljuje kod dugovječnih ljudi.
Osobe s krvnom grupom 0, prema dostupnim podacima, rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Također se bilježi manji rizik od raka gušterače i želuca, bolesti koje u starijoj populaciji imaju visoku stopu smrtnosti. Upravo ta kombinacija povoljnijih zdravstvenih ishoda stavlja krvnu grupu 0 u fokus istraživanja dugovječnosti.
Jedno od objašnjenja leži u sastavu krvi. Krvna grupa 0 ima manje molekula povezanih sa zgrušavanjem krvi, a upravo su krvni ugrušci jedan od glavnih uzroka srčanih i moždanih udara. Manja sklonost stvaranju ugrušaka znači i manji rizik od iznenadnih, životno ugrožavajućih stanja, osobito u starijoj dobi.
Dug život, kako ističu znanstvenici, često ne znači samo doživjeti visoku starost, već i što kasnije razviti kronične bolesti. Upravo se to pokazalo ključnim u istraživanju objavljenom u časopisu PLOS Genetics, u kojem su analizirani genetski podaci stogodišnjaka i osoba u devedesetim godinama života.
Istraživački tim predvodio je Stuart Kim, profesor razvojne biologije i genetike na Sveučilište Stanford. U studiji su analizirani geni 800 stogodišnjaka i 5400 osoba u devedesetim godinama, a rezultati su pokazali da dugovječni ljudi često imaju manje genetskih varijacija povezanih s kroničnim bolestima.
Posebno su se izdvojile četiri genske varijacije koje imaju značajan utjecaj na brzinu starenja. Među njima su gen važan za diobu stanica, gen povezan s krvnom grupom, gen koji utječe na predispoziciju za Alzheimerovu bolest te gen povezan s produljenjem životnog vijeka.
Istraživači su zaključili da stogodišnjaci često ne razvijaju velik broj bolesti tipičnih za stariju dob, ili ih razvijaju znatno kasnije u životu. Time se potvrđuje teza da dugovječnost nije samo rezultat „sporijeg starenja“, već i manje učestalog obolijevanja.
„Otkrili smo da ljudi žive dulje, barem djelomično, zato što se ne razboljevaju“, rekao je Kim, naglasivši da genetika igra važnu, ali ne i jedinu ulogu. Dodao je i da znanstvenici vjeruju kako postoje dodatni čimbenici protiv starenja koje tek treba u potpunosti razumjeti.
Iako krvna grupa 0 ne jamči dug život, znanstveni podaci upućuju na to da ona može pružiti određenu prednost u borbi protiv najčešćih bolesti, što se među najstarijim ljudima na svijetu očituje u većoj zastupljenosti upravo te krvne grupe.
