Nakon mjeseci u kojima je hladna faza La Niñe imala snažan utjecaj na globalno vrijeme, započeo je njezin raspad, i to ranije nego što je uobičajeno. Najnoviji meteorološki i oceanski podaci potvrđuju da se ravnoteža u ekvatorijalnom Tihom oceanu mijenja, što označava početak velikog klimatskog preokreta koji će se postupno odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom 2026. godine.
La Niña je jačala od kasnog ljeta, a svoj je vrhunac dosegla u kasnoj jeseni. Iako su posljednjih mjeseci prevladavale hladne anomalije površine mora, one sada vidljivo slabe, čime započinje proces koji meteorolozi često opisuju kao “reset” globalnog vremenskog sustava. Iako se oceanski signali mijenjaju relativno brzo, atmosferski odgovor na takve promjene dolazi s odgodom.
Središnje mjesto u tim promjenama zauzima ENSO sustav, odnosno ciklička izmjena hladne faze La Niñe i tople faze El Niña u području ekvatorijalnog Pacifika. Ovaj sustav ne utječe samo na temperature oceana, već preusmjerava zračne struje, mijenja tlak zraka i oblikuje vremenske obrasce na globalnoj razini. Promjene faza obično se događaju u razmacima od jedne do tri godine, ali aktualni razvoj situacije odvija se brže od prosjeka.
Jedan od ključnih pokretača aktualnog kolapsa La Niñe su pasatni vjetrovi, čije se ponašanje posljednjih tjedana značajno promijenilo. U drugoj polovici siječnja očekuje se izražen nalet zapadnih vjetrova iznad zapadnog i središnjeg dijela Tihog oceana, što pogoduje zagrijavanju površine mora i jačanju toplih podvodnih anomalija. Takvi uvjeti dodatno potkopavaju hladnu fazu i ubrzavaju prijelaz u novu klimatsku ravnotežu.
Važno je naglasiti da utjecaj La Niñe neće nestati preko noći. Iako se njezin kraj počinje nazirati sa zapada Tihog oceana i jačat će u nadolazećim tjednima, atmosfera će još neko vrijeme “pamtiti” njezin utjecaj. Zbog toga se očekuje da će obilježja La Niñe u vremenskim obrascima biti prisutna barem do ranog proljeća.
U europskom kontekstu, La Niña tijekom zime i proljeća često djeluje tako da pojačava područja visokog tlaka nad Tihim oceanom, dok se područja niskog tlaka lakše šire prema Sjevernoj Americi. Takav raspored tlakova u pravilu omogućuje topliji dotok zraka prema Europi, osobito prema njezinim zapadnim i središnjim dijelovima. Najnovije sezonske prognoze potvrđuju upravo takav scenarij.
Prema tim prognozama, razdoblje između veljače i travnja moglo bi donijeti iznadprosječne temperature u velikom dijelu Europe, iako to ne isključuje kratkotrajne hladne prodore. Opći trend ipak upućuje na blaže vremenske uvjete u odnosu na dugogodišnji prosjek.
Gledajući nekoliko mjeseci unaprijed, meteorološki modeli sve češće upućuju na brzi prijelaz u toplu fazu El Niña, pri čemu bi topla anomalija mogla biti prisutna već tijekom ljeta. Iako El Niño ima manji izravni utjecaj na Europu nego na Sjevernu Ameriku, on ipak mijenja raspodjelu oborina i potencijal snježnih padalina.
U europskom prostoru, El Niño povećava vjerojatnost snježnih epizoda od juga Velike Britanije, preko središnje Europe pa prema jugoistoku kontinenta, iako su ti učinci slabiji i neujednačeniji nego na američkom kontinentu. Klimatski signali koji dolaze iz Pacifika tako nastavljaju oblikovati vremensku sliku Europe, ali s vremenskim odmakom i kroz složene atmosferske procese.
