Dok se Europa danas suočava s novim gospodarskim izazovima, jedna povijesna karta ponovno je uzburkala rasprave na društvenim mrežama. Prikazuje bruto domaći proizvod po stanovniku u Europi krajem 19. stoljeća, a razlike koje otkriva – i danas odjekuju.
Prema tim podacima, jaz između zapada kontinenta i jugoistoka bio je golem već prije više od 130 godina, a prostor današnje Hrvatska tada se nalazio znatno ispod europskog prosjeka.
Zapad Europe bježao desetljećima unaprijed
Najrazvijeniji dijelovi kontinenta nalazili su se na njegovu zapadu. Ujedinjeno Kraljevstvo prednjačilo je s više od 6.000 dolara BDP-a po stanovniku, što je u to doba bilo gotovo nedostižno za ostatak Europe.
Industrijska revolucija, snažna trgovina i razvijen financijski sustav omogućili su Britancima životni standard kakav je drugdje tek bio u povojima. Slične brojke bilježile su i Belgija te Nizozemska, dok su dijelovi tadašnjeg Njemačko Carstvo pratili isti industrijski uzlet.
Srednja Europa: stabilna, ali bez velikog skoka
Zemlje poput Francuska, Austrija i Italija nalazile su se u srednjem rasponu – između 3.000 i 4.000 dolara po stanovniku.
Imale su razvijenu državnu upravu, prometnu infrastrukturu i prve snažnije industrijske zone. Iako nisu bile bogate poput zapadnih sila, njihova gospodarstva bila su stabilna i spremna za daljnji rast.
Hrvatska i regija pri dnu ljestvice
Najveći kontrast vidi se na prostoru jugoistoka kontinenta. Područje današnje Hrvatske, tada unutar Austro-Ugarska Monarhija, imalo je BDP po stanovniku između 2.100 i 2.300 dolara.
Razvoj je bio izrazito neravnomjeran. Dok su pojedini gradovi pokazivali znakove modernizacije, velika većina stanovništva živjela je na selu. Gospodarstvo se oslanjalo na poljoprivredu i sirovine, a industrija je bila slabo razvijena.
Situacija je bila još teža u Bosna i Hercegovina, gdje je prosječni BDP po stanovniku bio ispod 2.000 dolara. Iako su krajem 19. stoljeća započeli infrastrukturni projekti, zemlja je ostala pretežno agrarna, s niskom razinom obrazovanja i ograničenim gospodarskim potencijalom.
Srbija među najsiromašnijima u Europi
Ništa bolja situacija nije bila ni u Srbija. Kao mlada država, tek je započinjala proces industrijalizacije, suočena s nedostatkom kapitala, slabom prometnom mrežom i čestim političkim previranjima.
BDP po stanovniku bio je također ispod 2.000 dolara, što ju je svrstalo među najsiromašnije dijelove tadašnje Europe.
Razlike zabilježene krajem 19. stoljeća jasno pokazuju da današnji gospodarski odnosi u Europa nisu nastali preko noći. Startne pozicije pojedinih regija bile su duboko nejednake, a posljedice tih razlika vidljive su i danas u razini razvijenosti, infrastrukture i životnog standarda.
