Hrvatska se posljednjih dana našla u središtu rasprava na društvenim mrežama nakon što se ponovno počela dijeliti karta Europe koja prikazuje udio potrošnje ultra-prerađene hrane u kućanstvima. Prema tim podacima, Hrvatska se nalazi pri samom dnu ljestvice, s udjelom od manje od 20 posto, što ju svrstava među zemlje s navodno povoljnijim prehrambenim navikama.
U usporedbi s državama zapadne Europe, razlika je izrazita. Dok Hrvatska bilježi relativno nizak udio industrijski prerađene hrane, pojedine zemlje premašuju i 40 ili 50 posto ukupne potrošnje, što je odmah potaknulo pitanje – jedemo li doista zdravije ili statistika ne odražava stvarnost?
Rasprava se brzo preselila na društvene mreže, gdje su mišljenja podijeljena. Jedni smatraju da je objašnjenje jednostavno: u Hrvatskoj se i dalje u velikom broju kućanstava kuha kod kuće, često prema tradicionalnim receptima. Kao prednost navode se sezonske namirnice, lokalna proizvodnja i kultura zajedničkih obroka.
Drugi, međutim, upozoravaju da domaće ne znači automatski i zdravo. Tradicionalna kuhinja često uključuje obilje masnoća, mesa i kaloričnih jela, zbog čega dio sudionika rasprave smatra da niska potrošnja ultra-prerađene hrane ne mora nužno značiti i uravnoteženu prehranu.
Poseban fokus rasprave stavljen je na pekarnice, koje su u Hrvatskoj postale gotovo standardan izbor za doručak ili brzi obrok. Proizvodi poput bureka, pizza, peciva i hrenovki u tijestu često se ističu kao primjeri hrane s dugim popisom sastojaka, uključujući aditive, emulgatore i pojačivače okusa.
Uz pekarske proizvode, u kategoriju ultra-prerađene hrane svrstavaju se i gazirana pića, grickalice, gotova jela, industrijski namazi, ali i velik dio zaslađenih jogurta. Dio sudionika rasprave naglašava da problem nije isključivo u kalorijama, već u sastavu namirnica koje nude malo stvarne nutritivne vrijednosti.
Dodatnu sumnju u zaključke izaziva činjenica da se karta temelji na podacima starijima nekoliko godina. Mnogi ističu da se ponuda u trgovinama u međuvremenu znatno promijenila, s daleko većim izborom gotovih jela i industrijskih proizvoda nego prije desetak ili petnaest godina.
U komentarima se sve češće navodi da su police trgovina danas pretrpane prerađenom hranom, dok svježe voće i povrće zauzimaju znatno manji dio ponude. Upravo zbog toga dio sudionika smatra da bi novija istraživanja mogla pokazati bitno drukčiju sliku prehrambenih navika u Hrvatskoj.
