Prosječna mirovina u Hrvatskoj u siječnju je administrativno porasla za nešto više od 16 eura, što je izazvalo pozornost i niz reakcija među umirovljenicima i ekonomskim analitičarima. Razlog tog rasta nije novo povećanje mirovina, već način na koji su u statistiku uključeni podaci o godišnjem dodatku isplaćenom krajem prošle godine.
Naime, Zavod za mirovinsko osiguranje u izračun prosječne mirovine za prosinac naknadno je uključio i godišnji dodatak, koji je svim umirovljenicima isplaćen jednokratno u prosincu. No, umjesto da se prikaže kao jednokratna isplata, dodatak je raspoređen na mjesečnu razinu, što je u službenim tablicama rezultiralo višim prosječnim iznosom mirovine.
Prosjek porastao, ali isplata ostala ista
Prema službenim podacima, prosječna mirovina za sve korisnike u prosincu je iznosila oko 611 eura. Kada se u statistiku uključi godišnji dodatak, taj se iznos penje na 626 eura, odnosno gotovo 15 eura više.
Još izraženiji rast vidljiv je kod tzv. sveukupne prosječne mirovine, koja uključuje i mirovine ostvarene prema posebnim propisima. Taj je prosjek s prethodnih 689 eura porastao na 706 eura, što predstavlja povećanje od 16,5 eura mjesečno.
Važno je naglasiti da umirovljenici u siječnju nisu dobili višu redovnu mirovinu, već se promjena odnosi isključivo na način prikaza podataka u statistici.
Godišnji dodatak “razvučen” na cijelu godinu
Godišnji dodatak, koji je prvi put isplaćen u prosincu, iznosio je šest eura po godini staža, a prosječno je umirovljenicima donio oko 177 eura. Taj je iznos sada podijeljen na 12 mjeseci i kao takav uključen u svaki budući mjesečni prosjek.
Time se stvara dojam da je mirovina trajno viša, iako je stvarna isplata bila jednokratna. Na godišnjoj razini, statistički rast prosječne mirovine iznosi gotovo 200 eura, no taj se novac već nalazi na računima umirovljenika od prosinca.
Bolji omjer mirovine i plaće – barem na papiru
Istodobno su objavljeni i novi podaci o plaćama. Prosječna neto plaća u studenome porasla je na 1.498 eura, što je 28 eura više nego mjesec ranije. U tom odnosu, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sada se prikazuje kao 47 posto, dok je bez godišnjeg dodatka bio osjetno niži.
Ako se promatra samo tzv. radnička mirovina, koja iznosi oko 561 euro, udio mirovine u plaći i dalje ostaje ispod 40 posto.
Neujednačen prikaz podataka
Zanimljivo je da je godišnji dodatak uključen isključivo u ukupni prosjek, dok prosjeci po vrstama mirovina – starosne, prijevremene ili invalidske – ostaju nepromijenjeni. Ti se podaci i dalje prikazuju u zasebnim tablicama, bez uračunatog dodatka.
Godišnji dodatak uračunat je i u mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, kojih je oko 191 tisuću, čime se njihov prosjek podiže na oko 191 euro.
Sve veći troškovi za mirovinski sustav
Jednokratnu isplatu godišnjeg dodatka u prosincu primilo je više od 1,22 milijuna umirovljenika, a za tu je namjenu iz državnog proračuna izdvojeno 217,5 milijuna eura.
Ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja u ovoj godini procjenjuju se na oko 10,3 milijarde eura, pri čemu se nešto više od šest milijardi pokriva iz doprinosa zaposlenih, dok se ostatak nadoknađuje iz proračuna.
