Hrvatsko tržište rada suočava se s jednim od najozbiljnijih kadrovskih deficita posljednjih godina. Profesionalnih vozača kamiona nedostaje gotovo 5000, upozoravaju prijevoznici i gospodarski sektor, dok se sličan problem bilježi i na razini cijele Europske unije, gdje je manjak procijenjen na više od 240 tisuća vozača.
Riječ je o zanimanju bez kojeg opskrba trgovina, industrije i građana praktički ne može funkcionirati, a posljedice nedostatka već se osjećaju u logistici, rokovima isporuke i rastu troškova prijevoza.
Iskusni vozači odlaze, mladi ne dolaze
Prosječna dob profesionalnih vozača u Hrvatskoj stalno raste. Mnogi s desetljećima iskustva uskoro odlaze u mirovinu, a za njima ne dolaze nove generacije. Dugotrajni boravci na cesti, odvojenost od obitelji i zahtjevni radni uvjeti sve češće odvraćaju mlade od ovog zanimanja.
Istodobno, velik broj iskusnih vozača odlučuje se za rad u drugim europskim državama, gdje su plaće više, tržište stabilnije, a potražnja konstantna. Tako domaće tvrtke, unatoč rastu poslovanja, ostaju bez ključne radne snage.
Tvrtke imaju posla, ali nemaju ljude
U hrvatskom prijevozničkom sektoru sve se češće čuje ista poruka – kamiona ima, posla ima, ali nema tko voziti. Pojedine velike tvrtke zapošljavaju tek nekoliko stotina vozača, iako bi, prema vlastitim procjenama, mogle zaposliti znatno više.
Prema procjenama iz sektora, čak i povećanje broja vozača za 15 do 20 posto ne bi zadovoljilo postojeće potrebe tržišta. Posao se ne odbija zbog nedostatka narudžbi, već zbog nemogućnosti da se one realiziraju.
Rastu plaće, ali i očekivanja
Plaće profesionalnih vozača u Hrvatskoj posljednjih su godina rasle, no i dalje zaostaju za zapadnoeuropskim standardima. U nekim državama Europske unije primanja dosežu i do 4000 eura, dok je u Hrvatskoj taj iznos znatno niži, osobito kod vozača koji veći dio godine provode na međunarodnim rutama.
Poslodavci upozoravaju da rast plaća automatski povlači i rast cijena prijevoza, što se na kraju prelijeva na cijene proizvoda i usluga. Trošak logistike postaje sve veći faktor u ukupnim gospodarskim kretanjima.
Udar na cijelo gospodarstvo
Manjak vozača više nije problem samo prijevozničkih tvrtki. On se reflektira na trgovinu, proizvodnju, izvoz i uvoz, ali i na krajnje potrošače. Svako kašnjenje u isporuci ili povećanje cijene prijevoza ima lančani učinak na tržište.
Stručnjaci upozoravaju da se bez dugoročnih rješenja Hrvatska može suočiti s dodatnim pritiskom na inflaciju i usporavanjem gospodarskih aktivnosti, osobito u sektorima koji ovise o redovnoj i brzoj distribuciji robe.
Strukovne škole ne uspijevaju popuniti razrede
Poseban problem predstavlja nedostatak interesa za prometna zanimanja u obrazovnom sustavu. U pojedinim strukovnim školama godišnje se obrazuje tek dvadesetak budućih vozača, i to unatoč jasnoj potražnji na tržištu rada.
Broj upisanih učenika godinama se ne mijenja, dok se potrebe gospodarstva povećavaju. Bez sustavne strategije, stipendija i boljeg povezivanja obrazovanja s poslodavcima, jaz između ponude i potražnje dodatno se produbljuje.
Pritisak raste, rješenja se traže
Upozorenja iz sektora postaju sve glasnija. Prijevoznici, obrazovne ustanove i gospodarske institucije sve češće ističu potrebu za dugoročnim i koordiniranim mjerama – od poboljšanja radnih uvjeta i plaća, preko subvencioniranja školovanja, do olakšavanja zapošljavanja stranih radnika.
Bez takvih koraka, upozoravaju stručnjaci, Hrvatska bi se u idućim godinama mogla suočiti s još većim zastojima u prijevozu i dodatnim pritiskom na cijene i opskrbne lance.
