Europska komisija poslala je Hrvatskoj šest službenih opomena, upozorivši da dio obveza iz europskog zakonodavstva još uvijek nije prenesen u nacionalne propise. Riječ je o siječanjskom paketu postupaka zbog povrede prava EU-a, kojim Bruxelles redovito provjerava poštuju li države članice preuzete obveze.
Hrvatska se pritom našla u društvu više drugih članica, no broj opomena koje je zaprimila stavio ju je u fokus najnovijeg izvješća Komisije.
Jedna od opomena odnosi se na direktivu o pojednostavljenju zahtjeva za izvješćivanje, koja obuhvaća područja hrane i sastojaka hrane, buke na otvorenom, prava pacijenata te radio opreme. Bruxelles upozorava da nacionalne mjere još nisu dostavljene, iako je rok istekao.
Državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, ostavljen je rok od dva mjeseca da odgovore na službenu opomenu, dovrše prijenos direktiva u domaće zakonodavstvo i o tome obavijeste Komisiju. U protivnom slijedi sljedeća faza – obrazloženo mišljenje.
Posebna pozornost posvećena je i direktivi o financijskim uslugama sklopljenima na daljinu. Ta pravila trebala bi dodatno zaštititi potrošače koji ugovore sklapaju putem interneta ili telefona, uključujući uvođenje mehanizma jednostavnog odustajanja od ugovora. Rok za prijenos istekao je u prosincu 2025., a više od dvadeset država članica još nije prijavilo potpunu provedbu.
Hrvatska je dobila opomenu i zbog direktive o potrošačkim kreditima, čiji je cilj osigurati veću transparentnost i pravednije uvjete na kreditnom tržištu Europske unije. Komisija navodi da do danas velik broj članica nije ispunio obvezu prijenosa, unatoč jasno definiranom roku.
Na popisu otvorenih pitanja nalazi se i direktiva o proračunskim okvirima, kojom se od država zahtijeva jačanje fiskalne discipline, uvođenje kvalitetnijih računovodstvenih sustava te veća transparentnost javnih financija. Poseban naglasak stavljen je i na razmatranje fiskalnih učinaka klimatskih promjena u proračunskom planiranju.
Još jedna opomena odnosi se na nepovlačenje iz Ugovora o energetskoj povelji, multilateralnog sporazuma koji regulira ulaganja i trgovinu u energetskom sektoru. Europska unija i Euratom povukli su se iz tog ugovora, smatrajući ga nespojivim s klimatskim ciljevima i Europskim zelenim planom, a Komisija sada poziva države članice da slijede isti put.
Među otvorenim postupcima je i nepotpuna provedba direktive o inteligentnim prometnim sustavima, prilagođene razvoju digitalnih rješenja, aplikacija za mobilnost te povezane i automatizirane vožnje.
Slanje službene opomene predstavlja prvi korak u postupku povrede prava EU-a. Ako se nedostaci ne uklone, Komisija može predmet uputiti Sudu Europske unije, iako se većina slučajeva zatvara prije te faze. Bruxelles takve pakete objavljuje na mjesečnoj razini, a aktualni siječanjski izvještaj pokazuje da niz država još uvijek kasni s usklađivanjem nacionalnih propisa.
